Ponedjeljak, 9 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY).

U toku 2003. godine Martinović je, skupa sa svojim nadređenim Mladenom Naletilićem, osuđen za provođenje hrvatske kampanje etničkog čišćenja Bošnjaka iz Mostara, etnički mješovitog grada u Hercegovini, na jugu BiH, tokom 1993. godine.

Martinović je osuđen zbog namjernog ubijanja, progona na političkim, rasnim i vjerskim osnovama, nehumanih djela, ubistava i drugih zločina. Na sudu je dokazano da je lično učestvovao u ubistvu Nenada Harmandžića, koji je doveden u Martinovićev štapski ured u julu 1993. godine, te teško pretučen i ubijen pucnjem u lice.

Martinović, tadašnji komandant takozvane “Kažnjeničke bojne” policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), prema presudi MKSJ-a je lično učestvovao u prisilnom istjerivanju bošnjačkih civila iz njihovih domova u maju 1993. godine.

MKSJ je podigao optužnicu protiv Martinovića u decembru 1998. godine. U avgustu naredne godine uhapsila ga je hrvatska policija, te je potom prebačen u MKSJ. Krajem marta 2003. osuđen je na 18 godina, dok je njegovom nadređenom Mladenu Naletiliću izrečena kazna od 20 godina zatvora.

Nakon što je Apelaciono vijeće MKSJ-a potvrdilo obje kazne tokom 2008. godine, Martinović je prebačen u zatvor u Italiji. Oslobođen je nakon 12 godina provedenih u zatvoru, prema pravilu MKSJ-a koja kažu da osuđenik može biti pušten na slobodu nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne.

B.P.
Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu