Petak, 23 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema vještaku Christianu Nielsenu, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS-a uspostavljeno je u februaru 1992. godine, a prije toga optuženi Karadžić je tom pitanju pridavao veliku pažnju i naznačio da će “uskoro doći do događaja u kojima će policija imati ključnu ulogu”.

“Uprkos uvjeravanjima policijskih i političkih vlasti da će svi građani biti sigurni, dokumentacija pokazuje da muslimansko i hrvatsko stanovništvo nije dobilo takvu sigurnost, niti su posljedice toga dobile visok prioritet u policijskim istragama”, rekao je Nielsen, navodeći kao primjer ubistva 200 civila na Korićanskim stijenama 1992. godine.

Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku RS-a, pred Haškim tribunalom se sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. U optužnici se, između ostalog, navodi da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio progon nesrpskog stanovništva s područja 20 opština u BiH.

Na pitanje o ulozi MUP-a u deportacijama vještak Nielsen je rekao da je 1992. godine policija, u saradnji s kriznim štabovima i vojskom, prvo osnovala, a zatim čuvala zatočeničke objekte.

“Krajem ljeta, početkom jeseni 1992. došlo je do toga da ljudi nisu vraćeni kućama, nego su morali napustiti teritoriju RS-a, kao i oni koji nisu bili zatočeni. U mnogim slučajevima policija je u tome učestvovala”, kazao je Nielsen.

Kako je dodao vještak, policija i krizni štabovi izdavali su saopštenja u kojima su navodili da se ne može garantovati fizička sigurnost onima koji se vrate kućama.

“Imamo dokument u kojem Vinko Kondić, načelnik SJB-a u Ključu, navodi da se vrši pritisak na muslimane da napuste to područje i da su – iako su oni, kako kaže Kondić, započeli oružanu pobunu – izloženi kampanji terora i da su počinjeni strašni zločini”, rekao je vještak.

Kondiću je suđeno za ratne zločine na području Ključa pred Sudom BiH, ali je postupak protiv njega obustavljen zbog zdravstvenih razloga.

Vještak je potvrdio da su veze između Karadžića i organa državne i javne bezbjednosti te vojske funkcionisale u julu 1995. godine. On je naveo da je Karadžić od 10. do 15. jula imao više sastanaka sa najvišim funkcionerima MUP-a, čije su jedinice bile u Srebrenici u to vrijeme.

Suđenje će biti nastavljeno u utorak, 12. jula 2011.

M.T.
Najčitanije
Saznajte više
Sjećanje na otete i ubijene civile iz Sjeverina
Danas se obilježava godišnjica otmice 16 civila iz Sjeverina, radnika pribojskih preduzeća koji su 22. oktobra 1992. krenuli na posao, a nakon mučenja su i ubijeni, saopćilo je Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).
Negiranje genocida može unazaditi dostignuća međunarodne krivične odgovornosti
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana je pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija (UN) rekla da su stručnjaci upozorili kako javni postupci kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci rizikuju da podriju decenijske napore da se pronađe istina, prekine nekažnjivost i postigne pravda.
Debevec i ostali: Nastavljeno suđenje bez prisustva javnosti
Mehmedagić oslobođen optužbe za zloupotrebu položaja