Petak, 25 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Prema vještaku Christianu Nielsenu, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS-a uspostavljeno je u februaru 1992. godine, a prije toga optuženi Karadžić je tom pitanju pridavao veliku pažnju i naznačio da će “uskoro doći do događaja u kojima će policija imati ključnu ulogu”.

“Uprkos uvjeravanjima policijskih i političkih vlasti da će svi građani biti sigurni, dokumentacija pokazuje da muslimansko i hrvatsko stanovništvo nije dobilo takvu sigurnost, niti su posljedice toga dobile visok prioritet u policijskim istragama”, rekao je Nielsen, navodeći kao primjer ubistva 200 civila na Korićanskim stijenama 1992. godine.

Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku RS-a, pred Haškim tribunalom se sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. U optužnici se, između ostalog, navodi da je Karadžić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio progon nesrpskog stanovništva s područja 20 opština u BiH.

Na pitanje o ulozi MUP-a u deportacijama vještak Nielsen je rekao da je 1992. godine policija, u saradnji s kriznim štabovima i vojskom, prvo osnovala, a zatim čuvala zatočeničke objekte.

“Krajem ljeta, početkom jeseni 1992. došlo je do toga da ljudi nisu vraćeni kućama, nego su morali napustiti teritoriju RS-a, kao i oni koji nisu bili zatočeni. U mnogim slučajevima policija je u tome učestvovala”, kazao je Nielsen.

Kako je dodao vještak, policija i krizni štabovi izdavali su saopštenja u kojima su navodili da se ne može garantovati fizička sigurnost onima koji se vrate kućama.

“Imamo dokument u kojem Vinko Kondić, načelnik SJB-a u Ključu, navodi da se vrši pritisak na muslimane da napuste to područje i da su – iako su oni, kako kaže Kondić, započeli oružanu pobunu – izloženi kampanji terora i da su počinjeni strašni zločini”, rekao je vještak.

Kondiću je suđeno za ratne zločine na području Ključa pred Sudom BiH, ali je postupak protiv njega obustavljen zbog zdravstvenih razloga.

Vještak je potvrdio da su veze između Karadžića i organa državne i javne bezbjednosti te vojske funkcionisale u julu 1995. godine. On je naveo da je Karadžić od 10. do 15. jula imao više sastanaka sa najvišim funkcionerima MUP-a, čije su jedinice bile u Srebrenici u to vrijeme.

Suđenje će biti nastavljeno u utorak, 12. jula 2011.

M.T.
Najčitanije
Saznajte više
Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
Posthumna dodjela Zlatnog grba opštine Vlasenica bivšem načelniku vlaseničke Stanice javne bezbjednosti Manetu Đuriću, kojem se sudilo za ratne zločine počinjene na području ove opštine, vrijeđa žrtve i članove njihovih porodica.
Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka


Članovi porodica nezadovoljni su dužinom trajanja sudskog postupka jer godinama čekaju odgovore i pravdu za 22 civila koja su u noći sa 24. na 25. septembar 1992. odvedeni iz svojih kuća iz bijeljinskog naselja Bukreš i ubijeni na obali Drine kod Balatuna.
Ferid Klapuh može dostojno ukopati porodicu, ali borba za pravdu traje
Optužnica zbog zloupotreba sa eksproprijacijom zemljišta za Koridor Vc
Barić tvrdi da je postupak loše uticao na njega i porodicu
Presuda Osmanu Mehmedagiću 19. oktobra