Dušan Fuštar, jedan od četvorice optuženih pred Sudom BiH za zločine počinjene u prijedorskim logorima, priznao je krivicu za učešće u ubistvima i premlaćivanjima Bošnjaka i Hrvata u Keratermu.
“Sudsko vijeće je prihvatilo sporazum o priznanju krivnje koji su Tužilaštvo i Dušan Fuštar potpisali 27. marta 2008. godine. Utvrdili smo da je sporazum prihvaćen dobrovoljno i svjesno, a Sud je imao u vidu sve dokaze optužbe koji su do sada izvedeni”, rekao je Šaban Maksumić, predsjedavajući Sudskog vijeća.
Prema ovom sporazumu, predviđena je kazna od devet godina zatvora. Sudsko vijeće će presudu saopćiti u utorak, 22. aprila.
Fuštar, koji je prvobitno optužen u Haagu, dobrovoljno se predao 2002. godine, te bi, ako Sud BiH izrekne kaznu predviđenu sporazumom, mogao biti na slobodi u naredne tri godine.
Dušan Fuštar je u sudnici pročitao svoju “izjavu o kajanju”, u kojoj moli za oprost.
“Izražavam svoje duboko i potpuno kajanje, kao i saučešće ubijenim i molim njihove porodice da mi oproste. Pritisak savjesti mi nalaže kajanje za sve one koji su mučeni, premlaćivani, ubijeni, i posebno me pogađa što su to bili ljudi koje sam poznavao. Kajem se svim srcem što se to desilo”, pročitao je Fuštar.
“Tužilaštvo smatra da je kazna u visini od devet godina u javnom interesu, te da Sud treba imati u vidu princip jednakosti i kazne supočinilaca koje su izrečene u Haagu. Pored ljudske vrijednosti izjašnjenja optuženog da je kriv, uštedjet će se vrijeme Suda za provođenje dokaza, a predstavlja i pozitivan uticaj na žrtve jer se radi o iskrenom kajanju”, rekao je Peter Kidd, tužilac Tužilaštva BiH.
Kako stoji u izmijenjenoj optužnici, Fuštar je u logoru Keraterm “od sredine do kraja juna 1992. godine” bio jedan od trojice vođa smjene straže.
“Najveći broj prozivki i premlaćivanja bilo je u Fuštarevoj smjeni, koji je svjesno i namjerno doprinio jačanju udruženog zločinačkog poduhvata svojim postupcima i djelima”, rekao je Kidd.
“Fuštar je bio na položaju od povjerenja i trebao je iskoristiti ovlaštenja i spriječiti premlaćivanja i zlostavljanja. Tužilaštvo prihvata da Fuštar nije lično premlatio i ubio nekog zarobljenika, te da nije učestvovao u masakru u sobi 3”, dodao je Kidd.
Pojedini svjedoci Tužilaštva su tokom suđenja isticali da je krajem jula 1992. godine u prostoriji 3 u logoru Keraterm ubijeno nekoliko stotina osoba koje su dovedene “sa područja Brda”, te da su njihova tijela odvezena u nepoznatom pravcu.
Sa Željkom Mejakićem, Momčilom Grubanom i Duškom Kneževićem Tužilaštvo BiH je potpisivanjem sporazuma sa Dušanom Fuštarom izmijenilo optužnicu kojom ga zajedno tereti za ubistva, silovanja, premlaćivanja, mučenja i prisilna zatvaranja Bošnjaka i Hrvata u logore Omarska i Keraterm.
Tužilaštvo je odustalo od dijela optužbi protiv Fuštara, te ga izmijenjenom optužnicom tereti za progon u okviru kojeg spadaju ubistva, premlaćivanja, šikaniranja, te držanje u zatvoru i zatvaranje civila tokom 1992. godine.
Tužilaštvo i Odbrana Dušana Fuštara prihvatili su činjenice da je logor Keraterm postojao od 24. maja do 5. augusta 1992. godine i da je u njemu bilo “smješteno između 1.000 i 1.500 osoba”, te da su zarobljenici držani u nehumanim uslovima, i svakodnevno premlaćivani i zlostavljani.
Priznanje o krivici je došlo nakon skoro godinu i po dana suđenja, u toku kojeg je Tužilaštvo okončalo, a Odbrana je bila na samom kraju svog dokaznog postupka.
Ovo je prvi sporazum pred Sudom BiH koji je postignut u ovoj fazi suđenja.
Predmet Mejakić i ostali je iz Haaga proslijeđen na daljnje procesuiranje Sudu BiH u maju 2006. godine.
