Analize i istraživanja


Ograničenja u Inzkovoj odluci ostavljaju prostor za veličanje zločinaca 26. Decembra 2022. Analiza Godinu i po od kada je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuo zabranu negiranja genocida i drugih ratnih zločina, izostanak optužnica ali i dosadašnji način tumačenja teksta zakona ostavljaju prostor za veličanje ratnih zločinaca.
Rok za rješavanje predmeta ratnih zločina ponovo neće biti ispoštovan 28. Oktobra 2022. Analiza Predmeti ratnih zločina neće biti okončani do kraja 2023. godine kako je to predviđeno Revidiranom stategijom za njihovo rješavanje, smatraju sagovornici BIRN-a Bosne i Hercegovine unutar pravosuđa, što umanjuje nadu porodica žrtava da će pravda biti postignuta.
Reakcije na smrt Brđanina u Republici Srpskoj bez empatije za žrtve 12. Septembra 2022. Analiza Nekoliko zvaničnika iz Republike Srpske oglasilo se nakon smrti haškog osuđenika Radoslava Brđanina izjavama kojima se veliča njegovo djelo ili umanjuje značaj presude Haškog tribunala, kojom je osuđen na 30 godina zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, što nije iznenadilo žrtve koje izražavaju potrebu za katarzom društva i pokajanjem.
Pet najvažnijih fokusa za novog glavnog državnog tužioca po mišljenju stručnjaka 25. Augusta 2022. Analiza Kada uskoro bude izabran, novi glavni državni tužlac morat će poboljšati procesuiranje visoke korupcije, ubrzati podizanje optužnica za ratne zločine i proširiti istrage u vezi sa sigurnošću građana, ali i otvoriti Tužilaštvo javnosti te potvrditi vlastiti, kao i integritet institucije koju će voditi, smatra pet stručnjaka iz različitih oblasti, koji su za BIRN BiH analizirali prioritete za novog rukovodioca najvišeg tužilaštva u državi.
Šta BiH može graditi na nizozemskom izvinjenju za genocid? 16. Augusta 2022. Analiza Mjesec dana nakon izvinjenja nizozemske ministrice u Potočarima tokom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira koliko su izvinjenja u bosanskohercegovačkom društvu rijetka i zašto su toliko važna.
Presude Haškog tribunala ni nakon četiri godine nisu uvedene u krivične evidencije 12. Augusta 2022. Analiza Osuđenici za ratne zločine pred sudovima u Haagu još uvijek ne podliježu nikakvim pravnim posljedicama u Bosni i Hercegovini, poput prestanka vršenja određenih poslova odnosno funkcija u organima vlasti, jer im presude nisu upisane u krivične evidencije kako je to dogovoreno prije četiri godine s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Kako su dvije desničarske organizacije spriječile mirnu šetnju povodom Dana bijelih traka u Prijedoru 1. Jula 2022. Analiza Dvije malobrojne ali glasne organizacije u Prijedoru koje njeguju desničarske konzervativne vrijednosti najzaslužnije su za sprečavanje mirne šetnje tokom obilježavanja posljednje godišnjice zločina nad Bošnjacima u ovom gradu. BIRN BiH je analizirao stotine njihovih objava na društvenim mrežama u kojima negiraju zločine utvrđene u presudama.
Šta trebate znati o najnovijem izvještaju OSCE-a o procesuiranju ratnih zločina u Bosni i Hercegovini 28. Juna 2022. Analiza Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini u posljednjem izvještaju procjenjuje kako pravosudne institucije neće ispuniti rok zacrtan u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, u skladu s kojom svi predmeti trebaju biti okončani do kraja 2023. godine.
Izostanak vjerodostojnih komisija za istinu ostavlja broj ubijene djece za debatiranje 24. Juna 2022. Analiza Različite interpretacije nedavne prošlosti i ratnih zločina, te neusklađeni podaci o broju žrtava poput ubijene djece Sarajeva tokom rata rezultat su nepostojanja institucionalnog suočavanja sa prošlošću, zvaničnih izvještaja i baza podataka i komisije za istinu i pomirenje, što dodatno usporava proces tranzicijske pravde i izaziva negativne reakcije građana Bosne i Hercegovine.
Zabrana šetnje u Prijedoru: Kršenje ljudskih prava ili bezbjednosna procjena 1. Juna 2022. Analiza Policijsku zabranu šetnje tokom obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru 31. maja zbog “procjene bezbjednosne situacije” osudile su porodice i udruženja žrtava, dok je aktivisti, pravni stručnjaci i strani zvaničnici u Bosni i Hercegovini vide kao diskriminaciju i uskraćivanje temeljnih ljudskih prava.