Reakcije na smrt Brđanina u Republici Srpskoj bez empatije za žrtve 12. Septembra 2022. Analiza Nekoliko zvaničnika iz Republike Srpske oglasilo se nakon smrti haškog osuđenika Radoslava Brđanina izjavama kojima se veliča njegovo djelo ili umanjuje značaj presude Haškog tribunala, kojom je osuđen na 30 godina zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, što nije iznenadilo žrtve koje izražavaju potrebu za katarzom društva i pokajanjem. Pet najvažnijih fokusa za novog glavnog državnog tužioca po mišljenju stručnjaka 25. Augusta 2022. Analiza Kada uskoro bude izabran, novi glavni državni tužlac morat će poboljšati procesuiranje visoke korupcije, ubrzati podizanje optužnica za ratne zločine i proširiti istrage u vezi sa sigurnošću građana, ali i otvoriti Tužilaštvo javnosti te potvrditi vlastiti, kao i integritet institucije koju će voditi, smatra pet stručnjaka iz različitih oblasti, koji su za BIRN BiH analizirali prioritete za novog rukovodioca najvišeg tužilaštva u državi. Šta BiH može graditi na nizozemskom izvinjenju za genocid? 16. Augusta 2022. Analiza Mjesec dana nakon izvinjenja nizozemske ministrice u Potočarima tokom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira koliko su izvinjenja u bosanskohercegovačkom društvu rijetka i zašto su toliko važna. Presude Haškog tribunala ni nakon četiri godine nisu uvedene u krivične evidencije 12. Augusta 2022. Analiza Osuđenici za ratne zločine pred sudovima u Haagu još uvijek ne podliježu nikakvim pravnim posljedicama u Bosni i Hercegovini, poput prestanka vršenja određenih poslova odnosno funkcija u organima vlasti, jer im presude nisu upisane u krivične evidencije kako je to dogovoreno prije četiri godine s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Izostanak vjerodostojnih komisija za istinu ostavlja broj ubijene djece za debatiranje 24. Juna 2022. Analiza Različite interpretacije nedavne prošlosti i ratnih zločina, te neusklađeni podaci o broju žrtava poput ubijene djece Sarajeva tokom rata rezultat su nepostojanja institucionalnog suočavanja sa prošlošću, zvaničnih izvještaja i baza podataka i komisije za istinu i pomirenje, što dodatno usporava proces tranzicijske pravde i izaziva negativne reakcije građana Bosne i Hercegovine.