Kroz priče troje ljudi koji su preživjeli genocid 1995. godine, dokumentarni film “Disturbed Earth” (Uznemirena zemlja) govori o tome kako prošlost i danas ima snažan uticaj na svakodnevni život u Srebrenici.
U posljednjem intervjuu BIRN-ovog serijala o najznačajnijim fotografijama ratnih fotografa sa Balkana, Miloš Cvetković govori o razaranju kojem je svjedočio kada je nakon tromjesečne opsade ušao u Vukovar.
U četvrtom intervjuu BIRN-a, koji je dio serijala intervjua sa ratnim fotografima sa Balkana, Đorđi Ličovski govori o svojoj fotografiji na kojoj su dva dječaka koji nose municiju bezbjednosnim snagama usljed ratnog haosa u Tetovu, gradu u Sjevernoj Makedoniji.
U drugom intervjuu BIRN-a, koji je dio serijala intervjua sa ratnim fotografima sa Balkana, Šahin Šišić govori o svojoj fotografiji profesora koji je tokom opsade Sarajeva hodao ulicama u potrazi za hranom.
U prvom intervjuu BIRN-a, koji je dio serijala intervjua sa ratnim fotografima sa Balkana, Ridvan Slivova se osvrće na fotografiju koju je napravio 1999. u planinama na Kosovu, koja prikazuje majku i dijete koji u očajnim okolnostima pokušavaju da održe normalnost.
Kratkim dokumentarnim filmom “U poplavi riječi” režiserka Eliane Esther Bots željela je skrenuti pažnju na važan, stresan i izazovan posao prevodilaca kroz priču o tri prevodioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i njihovom pokušaju emotivnog distanciranja tokom prevođenja svjedočenja preživjelih žrtava i počinilaca ratnih zločina.
Sistem logora koji su uspostavljeni na teritoriji Republike Srpske doveo je, kroz mučenja, ubijanja, silovanja i druge oblike nečovječnog ponašanja, do kolektivne traumatizacije stanovništa, čija je jedna od posljedica to da se veliki broj logoraša nije vratio u mjesta iz kojih su protjerani, obrazlaže u svojoj knjizi istraživač genocida Hikmet Karčić.
Bivši dopisnik BBC-a Martin Bell za BIRN kaže da je danas za medijsko izvještavanje i međunarodnu pažnju “informacijski rat” u Ukrajini važan kao i kada se izvještavalo o sukobu u Bosni i Hercegovini 1990-ih godina.
Govor političara u Bosni i Hercegovini dehumanizira ljude i tako olakšava napade na njih, što povećava strah od potencijalnog ponavljanja zločina, kaže u intervjuu Alice Wairimu Nderitu, specijalna savjetnica za prevenciju genocida generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN).
Negiranje genocida u Srebrenici pogađa porodice žrtava i preživjele jer ih se time ponovno pravi žrtvama i utišava njihove glasove te se potkopavaju nalazi i presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koje je važno priznati za istinsko pomirenje, kaže nova predsjednica Suda u Haagu Graciela Gatti Santana u intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).