Branioci osuđenih za pomaganje genocida u Srebrenici, puštenih na slobodu nakon što su presude protiv njih poništene zbog pogrešne primjene zakona, još uvijek ne znaju da li će predlagati nove dokaze na obnovljenim suđenjima.
Puštanjem na slobodu deset osuđenih za ratne zločine i genocid, žrtve su ponovo dovedene u situaciju da i skoro 20 godina nakon rata postanu žrtve sistema. Kako se to ne bi dozvolilo, pozivaju sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da daju ostavke.
Deset osuđenika za ratne zločine i genocid kojima je bila izrečena kazna u trajanju od 14 do 33 godine zatvora, zbog pogrešne primjene zakona, pušteni su na slobodu.
Svjedočeći u korist Radoslava Kneževića, optuženog za zločin počinjen na Korićanskim stijenama, dva svjedoka kazala su da im je Damir Ivanković rekao da “nije siguran” da je optuženi Knežević učestvovao u ubistvima u augustu 1992. godine.
Tokom šestomjesečnog dokaznog postupka, Odbrane Radomira Vukovića i Zorana Tomića nastojale su pokazati da optuženi nisu sudjelovali u počinjenju genocida, te osporiti broj Srebreničana ubijenih u Kravici.
Za genocid u Srebrenici do sada su izrečene dvije presude, jedna pred Tribunalom u Haagu i jedna pred Sudom BiH. Za druge zločine počinjene u julu 1995. u ovom gradu osuđeno je 16 osoba na ukupno 408 godina zatvora.
Izjave svjedoka Tužilaštva i Odbranâ na prvom suđenju za genocid u BiH daju sliku dešavanja u Kravici 13. jula, kada je strijeljano oko 1.000 Bošnjaka.