Utorak, 1 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Milenko Trifunović i Aleksandar Radovanović, koji su pred Sudom BiH pravosnažno osuđeni za pomaganje genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, kazali su da su tokom boravka u pritvorskoj jedinici Suda BiH dosta vremena provodili sa Damirom Ivankovićem, Ljubišom Četićem i Gordanom Đurićem, koji su priznali krivicu za zločin na Korićanskim stijenama.

Kako je objasnio svjedok Trifunović, Ivanković je prije sklapanja sporazuma o priznanju krivice sa Tužilaštvom BiH, kazao da “postoji par ljudi za koje zna da su učestvovali u ubistvima, ali i da postoje neka imena za koja nije siguran”.

“Konkretno, niko nije bio siguran za Radoslava Kneževića. Ni Đurić, ni Četić, ni Ivanković. Niko njegovo ime nije ni spominjao dok Ivanković nije počeo da pregovara sa Tužilaštvom”, dodao je Trifunović, istaknuvši da je Ivanković u pritvoru govorio kako Tužilaštvu mora da otkrije sedam imena, “inače od sporazuma neće biti ništa”.

Uz Kneževića, Tužilaštvo BiH tereti Sašu Zečevića, Marinka Ljepoju, Petra Čivčića i Branka Topolu za učešće u pratnji konvoja s preko 1.000 civila koji je 21. augusta 1992. godine iz Prijedora išao prema Travniku, te izdvajanju i ubistvima oko 200 muškaraca na Korićanskim stijenama.

U optužnici se navodi da je Čivčić bio komandir Prvog odjeljenja Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti (SJB) Prijedor, Zečević, Ljepoja i Knežević pripadnici voda, dok je Topola bio pripadnik Teritorijalne odbrane (TO).

Aleksandar Radovanović je potvrdio da je Ivanković u pritvoru pričao da nije bio siguran da li je Knežević učestvovao u ubistvima, ali da je zbog Tužilaštva BiH morao da otkrije sedam imena.

“Ivanković prije sklapanja sporazuma Kneževića nije ni spominjao. Kako se potpisivanje sporazuma bližilo, tako nam je svima pričao da na njega vrše pritisak iz Tužilaštva i da će on vjerovatno morati da kaže neka imena za koja nije bio siguran da su taj dan učestvovala u ubistvima”, kazao je Radovanović.

Radovanović je dodao da mu je Ivanković priznao da se “nagodio” sa Tužilaštvom kako bi dobio manju kaznu.

Damir Ivanković, Gordan Đurić i Ljubiša Četić su, nakon priznanja krivice za ubistvo na Korićanskim stijenama i sklopljenog sporazuma sa Tužilaštvom, osuđeni na 14, osam i 13 godina zatvora.

Sljedeće ročište zakazano je za 20. maj 2011. godine.

D.E.

Najčitanije
Saznajte više
Počasti Mladiću pokazuju da ratna ideologija još uvijek nije poražena
Prijedlog ministra pravde Srbije da Ratko Mladić, pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici druge zločine u BiH bude sahranjen uz najviše državne i vojne počasti, prema ocjeni sagovornika Detektora pokazuje da ideologija koja je obilježila ratove 1990-ih nije nestala, već da se glorifikacija ratnih zločinaca i dalje koristi kao dio političkog i društvenog narativa u Srbiji.
Glorifikacija ratnog zločinca Mladića na Telegramu: Od Putinovog medijskog mogula i ruskih navijača, do sankcionisanog vojnog blogera
Proruske i srpske nacionalističke Telegram grupe i kanali koje prati stotine hiljada osoba iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića učestvuju u sinhroniziranom veličanju njegove ratne uloge tokom '90-ih. Stručnjaci smatraju kako ovu pojavu treba gledati kroz kontekst tumačenja sadašnjosti, antizapadnog narativa i stvaranja mučenika od Mladićevog lika.
Spomenik na Markalama – svjedok zločina bez dostojanstvene memorijalizacije