Tužilaštvo BiH zatražilo je određivanje pritvora za deset bivših osuđenika za ratne zločine i genocid koji su odlukom Suda BiH pušteni da se brane sa slobode, a koji su osuđeni na kazne od 14 do 33 godine zatvora.
Branioci osuđenih za pomaganje genocida u Srebrenici, puštenih na slobodu nakon što su presude protiv njih poništene zbog pogrešne primjene zakona, još uvijek ne znaju da li će predlagati nove dokaze na obnovljenim suđenjima.
Puštanjem na slobodu deset osuđenih za ratne zločine i genocid, žrtve su ponovo dovedene u situaciju da i skoro 20 godina nakon rata postanu žrtve sistema. Kako se to ne bi dozvolilo, pozivaju sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da daju ostavke.
Deset osuđenika za ratne zločine i genocid kojima je bila izrečena kazna u trajanju od 14 do 33 godine zatvora, zbog pogrešne primjene zakona, pušteni su na slobodu.
Za genocid u Srebrenici do sada su izrečene dvije presude, jedna pred Tribunalom u Haagu i jedna pred Sudom BiH. Za druge zločine počinjene u julu 1995. u ovom gradu osuđeno je 16 osoba na ukupno 408 godina zatvora.
Izjave svjedoka Tužilaštva i Odbranâ na prvom suđenju za genocid u BiH daju sliku dešavanja u Kravici 13. jula, kada je strijeljano oko 1.000 Bošnjaka.
<p class="MsoNormal">Odbrane dvojice optuženih iznijele završne riječi na prvom suđenju za genocid u Srebrenici, i zatražile oslobađajuću presudu za bivše policajce.</p>