Grupa aktivista iz inicijative “Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja” je na području Doboja, Odžaka i Orašja obilježila pet mjesta stradanja tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini.
Ustavni sud BiH odbacio je kao neosnovanu apelaciju Mate Baotića na presudu Suda Bosne i Hercegovine iz 2017. kojom je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 13 godina za ratni zločin počinjen u Orašju.
Na suđenju za zločine počinjene u Orašju, prezentovan je nalaz vještaka u kojem su konstatovana psihička oboljenja svjedokinje S-3, kao i procjena da pojavljivanje u sudnici ne bi imalo posljedice po njeno zdravlje.
Na suđenju desetorici optuženih za zločine počinjene u Orašju, doktor sudske medicine ispričao je da je prisustvovao ekshumaciji posmrtnih ostataka na groblju u Bukovoj Gredi (općina Orašje).
Na suđenju za zločine počinjene u Orašju, vještak sudske medicine je kazao da je u junu 1994. godine radio na identifikaciji osam skeletnih ostataka, od kojih su neki bili ugljenisani, a samo jedan skelet je bio kompletan.
Na suđenju za zločine počinjene u Orašju, zaštićena svjedokinja Tužilaštva BiH je ispričala da su je, tokom zatočeništva u sportskoj dvorani u naselju Mahala, vojni policajci svakodnevno izvodili i silovali, a među njima i Mato zvani Rakijica.
Svjedok Državnog tužilaštva je na suđenju za zločine počinjene na području Orašja rekao da je vidio nepoznate ljude koji su bili angažovani na utvrđivanju rezervnih položaja u mjestu Grebnice i da je kasnije saznao da se radi o pripadnicima srpskog naroda.
Na suđenju za zločine počinjene na području Orašja, svjedokinja Državnog tužilaštva je rekla da je njen suprug tjeran na kopanje rovova dok je bio zatvoren u školi u tom gradu.
Svjedokinja Tužilaštva BiH je na suđenju za zločine počinjene na području Orašja rekla kako je čula priče o ubistvu svog sina u mjestu Bukova Greda u maju 1992. godine, kao i da je nakon pronalaska njegovih posmrtnih ostataka držala njegovu lobanju u rukama.