Na suđenju za zločine u Kotor-Varoši, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pročitalo je iskaz Mesuda Čauša, koji je izjavio da je optuženi Duško Vujičić bio jedan od policajaca koji su udarali zatvorenike.
Suđenje za zločine u Kotor-Varoši nastavljeno je nakon što je, na zahtjev advokata da se sačeka stav u vezi sa Zakonom o zabrani negiranja genocida i drugih zločina, Vijeće iznijelo stav da branioci ne mogu odgovarati za svoj profesionalni rad u odbrani optuženih.
Na suđenju za zločine u Kotor-Varoši svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine su govorili o događajima u junu 1992. godine u ovom gradu, kada su neke osobe ubijene, a ljudi zatvarani i maltretirani.
Haško tužilaštvo tražilo je u svojoj žalbi na prvostepenu presudu da se Ratko Mladiću konačnoj presudi, osim za genocid u Srebrenici, proglasi krivim i za genocid u još pet opština 1992. godine, ali stručnjaci vjeruju da je to malo vjerovatno zbog načina na koji je ova tačka optužnice dokazivana.
Na suđenju za zločine počinjene u Kotor Varoši, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je kopao grobnicu i prevozio leševe bošnjačkog stanovništva iz Večića, koji su, prema optužnici, bili zatočeni u školi u Grabovici.
Nakon što je vještak medicinske struke naveo da je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja Dragoslava Bojića, optuženog za zločine počinjene na području Kotor-Varoši, Sudsko vijeće je ročište u ovom predmetu odložilo na neodređeno vrijeme.
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorio je o aktivnostima specijalne jedinice policije iz Banjaluke na području Kotor Varoši u ljeto 1992. godine.
Na suđenju za zločine počinjene u Kotor Varoši, svjedoci Odbrane ispričali su kako je optuženi Ilija Kurušić bio u Banjaluci 25. juna 1992. godine kada su dovezeni ranjenici.
Vještakinja medicinske struke izjavila je da su potrebni dodatni pregledi kako bi se odlučilo da li bi Radojko Keverović, optužen za zločine počinjene na području Kotor Varoši, eventualno mogao pratiti suđenje u mjestu stanovanja.