Petak, 19 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

sudnica Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Prema optužnici koju je objavilo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine na svojoj zvaničnoj stranici, Samardžija je optužen da je u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva na području opštine Kotor-Varoš, znajući za napad i svjestan da njegove radnje čine dio tog napada, te kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), izvršio progon na nacionalnoj i vjerskoj osnovi zatvaranjem, mučenjem, silovanjem, drugim nečovječnim djelima, ubistvima, kao i deportacijom i prisilnim preseljenjem stanovništva.

Također mu se stavlja na teret da je progon počinio i protupravnim, samovoljnim i vojnim potrebama, neopravdanim uništavanjem imovine u velikim razmjerama, kao i uništavanjem kulturnih, historijskih i religijskih spomenika.

U optužnici se između ostalog navodi, da je Samardžija 13. juna 1992. iz policijske stanice u Kotor-Varoši odveo dvije osobe u prostorije CSB-a u Banjoj Luci, gdje su bile ispitivane i pretučene, a potom ih vratio do zgrade zatvora iza zgrade suda u Kotor-Varoši, gdje su zatim nezakonito držane i tučene nekoliko mjeseci. Također je učestvovao i u ispitivanju osoba lišenih slobode.

Optužnica obuhvata razaranje, pljačkanje i uništenje 16 džamija, katoličkih crkvi i drugih vjerskih objekata, među kojima su i objekti stari više stotina godina, koji predstavljaju kulturno-historijske spomenike.

Državno tužilaštvo je ranije saopćilo kako krvinju optuženog planira dokazati saslušanjem više od 270 svjedoka i vještaka, kao i prilaganjem više stotina dokaznih materijala, o čemu je pisala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

 

 

 

Najčitanije
Saznajte više
Zgrada Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Oslobođeni za zločin u Vlasenici traži više od 300.000 maraka odštete
Milenko Gojgolović je u tužbenom zahtjevu protiv Bosne i Hercegovine zatražio da mu se isplati materijalna i nematerijalna šteta, uz zakonske zatezene kamate, u iznosu većem od 300.000 maraka nakon što je pravomoćno oslobođen optužbe za zločin u logoru “Sušica” u Vlasenici tokom ljeta 1992. godine.
Ilustracija. Foto: Pixabay
Prijetnje bombama poput onih bh. školama poslane i u nekoliko drugih zemalja
Prijetnje bombom slične onim u kojima se traži uplata novca u kriptovalutama koje su u četvrtak poslane nizu škola u Republici Srpskoj i Tuzli, posljednjih mjeseci su poslane i školama u Indiji te kompanijama u SAD-u.
Preminuo Slavko Aleksić, osuđen za izazivanje mržnje u Višegradu