U srijedu, 27. augusta 2008., u Oslu (Norveška) počet će suđenje Mirsadu Repku (40), optuženom za ratni zločin počinjen u Bosni i Hercegovini tokom 1992. godine. Ovo je prvo suđenje za ratne zločine u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata.
Norveško tužilaštvo tereti Repka, koji od 2001. godine ima državljanstvo ove skandinavske zemlje, za zločine počinjene nad civilima u čapljinskom logoru Dretelj, koji je tokom 1992. bio pod kontrolom jedinica Hrvatskih oružanih snaga (HOS), čiji je pripadnik bio optuženi.
Tužilac Pål Lønseth, koji vodi predmet Repak, izjavio je za Justice Report da tamošnje tužilaštvo planira saslušati 35 svjedoka, od kojih njih oko 80 posto dolazi sa prostora bivše Jugoslavije.
“Oko polovine iskaza će biti prezentirano putem video linka sa drugim zemljama, dok će ostali svjedoci biti dovedeni u Norvešku”, kaže tužilac.
Justice Report saznaje da će neki svjedoci dati iskaz putem video – linka iz norveške ambasade u Sarajevu. Repka će braniti norveški advokat Heidi Bache-Wiig.
Suđenje će biti otvoreno u srijedu, kada će sud odlučiti o nastavku procesa. Obje strane će iznijeti svoje argumente, a sud je imenovao i eskperta Sveina Mønneslanda, koji će dati okvir o ratu u BiH i dešavanjima u Hercegovini 1992. godine. Suđenje bi moglo trajati osam sedmica.
Repak je prvobitno uhapšen u maju 2007. godine te osumnjičen da je kriv za prisilna zatvaranja, ali naknadno su mu na teret stavljeni ratni zločini, i to nakon što je Norveška promijenila svoj zakon kako bi se mogli procesuirati ratni zločini.
Tamošnja vlada je početkom novembra protekle godine predložila nove zakone kojima se obuhvataju zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, genocid i terorizam, koji su usvojeni.
Tužilac Pål Lønseth izjavio je da, ukoliko ga sud proglasi krivim, maksimalna kazna na koju bi Repak mogao biti osuđen iznosi 21 godinu zatvora.
Uhićenje je rezultat zajedničke istrage norveških vlasti, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i lokalnih tužilaštava u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, o osobama koje su moguće počinile ratne zločine a danas imaju prebivalište u Norveškoj.
Jan Braathu, ambasador Norveške u BiH, još koncem prošle godine je za Justice Report izjavio da norveška policija, u saradnji sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) u BiH, još od 2005. intenzivno traga za osumnjičenim za ratne zločine porijeklom iz naše zemlje, ali i za drugim osumnjičenim iz ostalih ratnih područja u svijetu koji sada žive ili borave na području Norveške.
U razgovoru sa tužiocem Lønseth, Justice Report saznaje kako u Norveškoj postoje “istražni timovi” koji rade na pronalaženju osumnjičenih za ratne zločine, te da, “iako trenutno nema drugih optuženih pred norveškim pravosuđem, u budućnosti možemo očekivati više slučajeva”.
Rezultat ovih istraga je i hapšenje Sakiba Dautovića 2007. godine. On je osumnjičen za zločine na području Velike Kladuše. Dautović je već osuđivan u Norveškoj zbog pedofilije i zbog vožnje u pijanom stanju, dok je nakon žalbe oslobođen optužbi za silovanje svoje supruge.
S obzirom na činjenicu da Dautović na posjeduje norveški pasoš, postoji mogućnost da njegov slučaj bude prebačen na procesuiranje vlastima u Bosni i Hercegovini.
Norveška će biti druga zemlja koja će pred lokalnim sudovima procesuirati optužene za ratne zločine u BiH. Do sada je to radila samo Njemačka, gdje je izrečeno i nekoliko osuđujućih kazni.
