Vještačenje o finansijskim gubicima ribnjaka Ramiza Halilovića

Sud BiH. Izvor: BIRN BiH

Halilović je tužio BiH za naknadu materijalne i nematerijalne štete zbog mjera zabrane tokom suđenja za ratne zločine u kojem je oslobođen optužbi. Suđenje u ovom predmetu je počelo 2013. godine, a 2019. je pravosnažno oslobođen.

Vještakinja Mirsada Čeho je kazala da je na osnovu poreske dokumentacije utvrdila da je Halilovićeva firma imala negativne finansijske rezultate i da je Poreskoj upravi prijavio smanjenje obima poslovanja u vidu finansijskih gubitaka od 143.188 KM.

Halilovićeva firma, kako je navela, registrovana je za uslužne djelatnosti proizvodnje zdrave hrane. Čeho je rekla da je, koristeći se određenom bazom podataka, uvidjela da 20 najuspješnijih u istoj djelatnosti bilježi rast prihoda, kao i da je, prema statističkim podacima, u Federaciji rasla proizvodnja ribe, dok je u Republici Srpskoj oscilirala.

Odgovarajući na pitanja sudije Dragice Miletić, vještakinja je kazala da su joj u Halilovićevoj firmi rekli da nemaju zaključenih ugovora sa kupcima ni u 2012. ni kasnije. Dodala je da nije tražila račune, koji joj, kako je navela, kao vještaku nisu potrebni.

Pomoćnica pravobranioca BiH Fahreta Delić prigovorila je na nalaz vještakinje prevashodno jer je vještačenje odobreno na prošloj glavnoj raspravi, što je, prema njenim riječima, suprotno zakonskim odredbama.

Ona je prigovorila i što u nalazu nije izvršena specifikacija po djelatnostima, te se usprotivila visini tražene naknade za nematerijalnu štetu.

Halilović tužbom traži naknadu materijalne štete u iznosu od oko 187.000 KM, koji se, osim finansijskih gubitaka u firmi, odnose i na troškove odbrane od oko 12.000 KM, te prevoza za vrijeme trajanja suđenja od 4.000 KM.

Osim toga, tužbom je obuhvaćen i zahtjev za naknadu nematerijalnih troškova zbog duševne boli i pretrpljenog straha u visni od 25.000 KM.

Halilovićeva punomoćnica Nina Karačić u završnoj riječi je istakla da je mjera zabrane napuštanja prebivališta bila na snazi 386 dana, a druge mjere zabrane napuštanja kantona i BiH više od tri godine.

Ona je navela da su ovakve mjere ograničile njegove redovne aktivnosti, a posebno u poslovanju ribnjaka, jer, između ostalog, nije mogao sklapati poslove u Republici Srpskoj.

Pomoćnica pravobranioca je u završnoj riječi kazala da Haliloviću tokom sudskog postupka nije bio oduzet telefon i da je mogao organizovati poslovanje.

Ramiz Halilović, koji je pravosnažno oslobođen optužbi za zločin počinjen na području Kladnja, na ranijem ročištu po njegovoj tužbi protiv BiH za naknadu materijalne i nematerijalne štete rekao je da mu je sudskim postupkom i ranijim mjerama zabrane narušeno zdravlje i privatni posao koji je obavljao.

Halilović je s drugim licima oslobođen optužbi za nezakonito zatvaranje i nečovječno postupanje prema srpskim civilima u Stuparima kod Kladnja.