Mehanizam nastavlja s radom uprkos izazovima zbog pandemije koronavirusa

Iz Mehanizma kažu da je za njih od presudne važnosti mandat koji je MMKS dobio od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), a iz kojeg proističe niz značajnih obaveza prema žrtvama, svjedocima, optuženim i osuđenim osobama. Ističu kako Mehanizam osigurava kontinuitet u radu i u najvećoj mogućoj mjeri nastoji smanjiti prekide i odlaganja svojih aktivnosti.

Navode kako Mehanizam istovremeno mora zaštititi zdravlje svog osoblja i pridržavati se medicinskih savjeta, vladinih smjernica i odluka donijetih unutar same organizacije, zbog čega je privremeno usvojen metod rada na daljinu, te je većini osoblja omogućen rad od kuće gdje god je to moguće. Prostorije MMKS-a su i dalje u funkciji, i zaposlenici u njima rade u mjeri u kojoj je to neophodno.

“Prvostepeni i žalbeni postupci te druge pravosudne aktivnosti nastavljaju se unatoč izazovima s kojima se Mehanizam suočava usljed COVID-19 pandemije. Strane u postupku nastavljaju s ulaganjem podnesaka, a suci ih nastavljaju razmatrati i donositi naloge i odluke”, odgovoreno je BIRN-u BiH iz MMKS-a.

S obzirom na pandemiju, kao i mjere koje su vlade donijele zbog nje, a koje su uticale na sudske postupke – kako smatraju u Mehanizmu – “održavanje sudskih sjednica ne bi bilo u javnom interesu”.

Pojašnjavaju da su zasjedanja u sudskom postupku protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića trenutno obustavljena barem do 2. juna 2020., a također je odloženo iznošenje žalbi u predmetu protiv Ratka Mladića. Iznošenje žalbi na Mladićevu prvostepenu presudu bilo je planirano za 17. i 18. mart, ali je odgođeno zbog Mladićeve operacije i predviđenog oporavka.

Prvostepenom presudom Haškog tribunala iz 2017. godine, Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

“Osim bavljenja tekućim sudskim poslom, Mehanizam također nastavlja izvršavati svoje druge obaveze i ključne funkcije, poput pružanja podrške i zaštite svjedocima, pružanja pomoći nacionalnim pravosuđima, upravljanja arhivama i nadzora nad izvršenjem kazni”, govore iz Mehanizma.

Dodaju kako je dobrobit pritvorenika pod nadzorom Mehanizma i dalje prioritet ove institucije.

“Mehanizam je svjestan rizika koji COVID-19 predstavlja za pritvorenike, s obzirom na njihov dobni i zdravstveni profil, kao i historiju njihovih eventualnih bolesti. Stoga je Pritvorska jedinica UN-a u Haagu, u koordinaciji s nizozemskom zatvorskom službom (DJI), provela niz mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenika. Konkretno, od subote, 14. marta, sve aktivnosti i usluge koje se ne smatraju hitnim ili nužnim, obustavljene su do daljnjeg, uključujući posjete pritvorenicima”, navodi se iz Mehanizma.

Također se naglašava da od izbijanja pandemije Mehanizam prati razvoj situacije u svakoj od država u kojima ima ogranke ili terenske urede, poput Bosne i Hercegovine, Nizozemske, Ruande i Tanzanije, kao i savjete i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i UN-a.