Članak

Selman Busnov tužio državu za pretrpljeni strah i duševnu bol

16. Marta 2020.11:51
Selman Busnov, pravosnažno oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na području Kladnja u periodu od maja 1992. do jula 1993.

godine, tužio je Bosnu i Hercegovinu radi naknade namaterijalne štete zbog vremena koje je proveo pod mjerama zabrane.

Branilac Kenan Hadžimuhović je kazao kako je Busnov bio onemogućen, prvo da napusti mjesto prebivališta, a potom i teritoriju BiH, a sve vrijeme se morao javljati u policiju.

“S tim u vezi je predmetni zahtjev itekako osnovan, te bilo koja suma koju Sud dodijeli ne može u dovoljnoj mjeri nadoknaditi duševnu bol, brigu i strah koje je tužitelj [Busnov] pretrpio”, rekao je Hadžimuhović.

Za naknadu nematerijalne štete predložio je da se izvrši vještačenje Busnova, da vještak neuropsihijatar utvrdi eventualni stepen pretrpljenog straha te eventualnih bolova usljed izrečenih mjera zabrane.

Safija Kreštalica iz Pravobranilaštva BiH je kazala kako zahtjev tužitelja nije osnovan, s obzirom da su mjere zabrane bile nužne za vođenje postupka, te kako one same po sebi ne predstavljaju osnov za naknadu nematerijalne štete.

“Mjere koje su bile određene bile su ex lege i nisu se pokazale protupravnim i nezakonitim, već neosnovanim, što im ne daje status protupravnog i nezakonitog, a koji uslov je potrebno da bude ispunjen”, rekla je Kreštalica.

Sud BiH je prihvatio prijedloge dokaza Odbrane Busnova, te će na narednom ročištu nalaz i mišljenje iznijeti vještak neuropsihijatrijske struke.

Busnovu je Apelaciono odjeljenje Suda BiH u maju 2019. godine godine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je, zajedno s još šest osoba, oslobođen optužbi za ratni zločin počinjen na području Kladnja od maja 1992. do jula 1993. godine.

Busnovu, Safetu Mujčinoviću, Nusretu Muhiću, Zijadu Hamziću, Ramizu Haliloviću, Osmanu Gogiću i Nedžadu Hodžiću se sudilo za nezakonito zatvaranje srpskih civila u Stuparima kod Kladnja, kao i njihovo premlaćivanje i nečovječno postupanje.

Glavna rasprava je zakazana za 27. maj 2020. godine.

Nermina Kuloglija-Zolj