Prijedlog produženja pritvora povratnicima iz Sirije Labidiju i Berbiću

Tužiteljica Biljana Golijanin je navela da je Sud BiH imao priliku izvršiti uvid u dokaze – izjave saslušanih svjedoka i dokumentaciju Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u vezi sa Labidijevim boravakom u Siriji i pripadnosti paravojnim i parapolicijskim formacijama koje je UN proglasio terorističkim.

Golijanin je kazala da će Tužilaštvo nastaviti prikupljati dokaze, te da će se uraditi pregled kojim će se utvrditi Labidijevo psihičko stanje i stepen radikalizacije.

Prema njenim riječima, Labidi se nije samoinicijativno vratio u BiH i sada je već svjestan težine i ozbiljnosti djela koje mu se stavlja na teret, te je oko šest godina bio nedostupan BiH.

“Labidi je sa očuhom Emirom Ališićem otišao u Siriju, i mogu zajedno izvršiti uticaj na svjedoke. Postoji opasnost da ponovi krivično djelo. Treba ozbiljno shvatiti njegovu istrajnost boravka u Siriji”, istakla je Golijanin, zatraživši produženje pritvora za dva mjeseca.

Branilac Senad Bilić je rekao da svi dokazi kojima on raspolaže govore da je Labidi 2014. godine otišao u Istanbul, te da je sve ostalo predmet špekulacija. Prema njemu, postoje priče, ali ne i konkretni dokazi koji govore da je otišao u Siriju i pridružio se paravojnim formacijama.

“Otišao je s majkom sa nepunih 16 godina. Kad budete vještačili, vještačite i njegovu sposobnost donošenja odluka. Imate iskaz njegovog polubrata koji kaže da je bio u Siriji, ali da se nije borio (…) Da je otišao u Siriju – može, ali da se pridružio – pridružio se majci”, naveo je advokat Bilić.

Kako je kazao, Labidi nema dvojno državljanstvo, kao ni načina da napusti BiH. On je, prema Biliću, od februara 2019. godine, kada su ga uhapsile kurdske snage, bio dostupan BiH.

“Predlažem sve mjere zabrane koje zakon poznaje – kućni pritvor, zabranu sastajanja sa svjedocima i osumnjičenima”, predložio je Bilić.

Protiv Labidija, kako je ranije saopćeno, Tužilaštvo BiH provodi istragu i tereti ga da je od 2014., pa sve do sloma struktura takozvane Islamske države, bio pripadnik jedinica u okviru terorističke organizacije ISIL. Pad ISIL-a proglašen je u martu 2019. godine.

Na odvojenom ročištu, tužiteljica Elvira Stanojlović je rekla kako je Tužilaštvo nastavilo istragu saslušavajući žene koje su 19. decembra prošle godine deportovane iz Sirije, a koje su potvrdile da je osumnjičeni Milarem Berbić počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i da je 2014. bio u Raki.

“Tužilaštvo je uvjereno da će Sud steći pravu sliku Sirije i stepen radikalizacije po kojem je sasvim normalno odvesti porodicu iz mirnodopskog okruženja”, kazala je ona, dodavši kako su “uvjeti bili takvi da je bilo normalno da imate samoubilački pojas”.

Stanojlović je navela kako bi Berbić puštanjem na slobodu vrlo lako mogao doći do svjedoka i uticati na njih.

“Ukoliko bi se našao na slobodi, mogao bi stupiti u kontakt s razgranatom grupom ljudi, te pomoću njih otići, ako ne u Siriju, onda na neko drugo područje gdje ISIL djeluje”, rekla je tužiteljica.

Branilac Kenan Ademović je kazao kako nije sporno da je njegov branjenik bio u Siriji, ali da nije bio vojno angažiran i da je svjedok koji tvrdi da ga je vidio “bio 300 km udaljen od Berbića”.

“On je krenuo za kćerkom koja je otišla s mužem. Njen muž je poginuo nakon godinu i po. Pokušali su preći granicu, ali to nije bilo moguće, pa su joj rekli da se uda za nekoga iz Sirije. Ona je to i uradila, ostala trudna, nakon čega su oni ostali u Siriji. Berbić se predao, on nije zarobljen”, kazao je Ademović, dodavši da je “on bio domar i bio je u selu, a da bi se postalo članom organizacije, potrebno je potpisati ugovor pred kalifom”.

Milarem Berbić se obratio Sudu rekavši da nije bio obučen u vojnoj organizaciji, te kako nema nijednog dokaza da je bio.

“Bio sam u selu kao domar, ekonom. Pomagao sam porodicama poginulih boraca i dobijao naknadu od jedinice kao da sam zaposlen”, kazao je Berbić i dodao: “Nisam položio zakletvu Islamskoj državi.”

Labidi i Berbić su u decembru 2019. godine avionom prebačeni u BiH zajedno sa Muharemom Dunićem, Senadom Kasupovićem, Jasminom Keserevićem, Armenom Dželkom i Emirom Ališićem, koji su također osumnjičeni za učešće na stranim ratištima.