Savinović: Osuđen na osam godina zatvora za zločin u Mostaru

Prema presudi, Savinović je, kao pripadnik Antiterorističke grupe (ATG) “Kažnjenička bojna – Benko Penavić”, od maja 1993. do kraja iste godine učestvovao u progonu čineći ubistva i prisilno preseljenje civilnog bošnjačkog stanovništva na području Mostara.

Savinović i još trojica vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kako stoji u presudi, 15. jula 1993. upali su u stan Nade Frenjo i stan u kome su se nalazile S-1, Hatidža i Elvedina Kajtaz i jedna beba, te ih izveli. Jedna osoba, prema presudi, uspjela se spasiti, a tijela ostalih, među kojima je bila i beba, nađena su otprilike pola sata kasnije na Bijelom brijegu.

Prema Vijeću, saslušanjem svjedoka S-1 Tužilaštvo BiH je na pouzdan način dokazalo ovu tačku optužnice. U svom iskazu S-1 je, prema presudi, navela da je prepoznala Savinovića.

Njen iskaz je, kako stoji u presudi, potkrijepljen iskazom bivšeg pripadnika kriminalističke-policije HVO-a koji je rekao da je 1993. privedeno nekoliko lica sumnjičenih za ovaj zločin, a među kojima je bio i optuženi.

“Odbrana je tokom postupka dokazivala da optuženi u vrijeme izvršenja ovog djela nije mogao biti na licu mjesta jer je bio na liniji, a Vijeće provedene dokaze na te okolnosti nije moglo prihvatiti kao istinite i objektivne”, kazala je predsjedavajuća Vijeća Željka Marenić.

Savinović je, prema presudi, upao i u stan u kojem su živjeli S-2, S-3 i njihova majka. Nasilno ih je izveo iz stana na liniju koja je razdvajala HVO i Armiju Bosne i Hercegovine (ABiH). Pucajući oko i iznad njih, zajedno s drugim vojnicima HVO-a, natjerao ih je da bježe na istočnu stranu grada pod kontrolom ABiH, navodi se u presudi.

“Iskaz svjedoka S-2 je u odlučnim činjenicama saglasan sa iskazom S-3, a i sam optuženi je potvrdio svoje prisustvo u stanu ove porodice”, napomenula je sutkinja.

Kako je saopćila Marenić, za krivično djelo zločina protiv čovječnosti bilo je potrebno utvrditi da je postojao širok i rasprostranjen napad HVO-a na civile bošnjačke nacionalnosti na području Mostara 1993. godine, kao i da su djela optuženog dio tog napada.

“Vijeće je pažljivo i svestrano razmotrilo sve dokaze i našlo da je optuženi počinio radnje izrečene u presudi”, rekla je Marenić.

Dodala je da je izečena zatvorska kazna u trajanju osam godina, što je ispod zakonskog minimuma zbog starosne dobi optuženog, njegovog držanja nakon počinjenja djela i drugih razloga.

Savinović je uhapšen u oktobru 2015. godine, a suđenje mu je počelo pet mjeseci kasnije. U kaznu mu je, prema presudi, uračunat i mjesec dana proveden u pritvoru, a izrečene su mu i mjere zabrane putovanja i oduzimanja putnih isprava.

Vijeće je presudom oslobodilo Savinovića plaćanja sudskih troškova, a oštećeni s imovinskopravnim zahtjevima upućeni su na parnicu.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.