Predsjednik Suda Theodor Meron je odbijanje generalovog zahtjeva obrazložio činjenicom da će Miletić tek sredinom maja iduće godine odslužiti dvije trećine kazne, što je glavni uslov za prijevremeno oslobađanje.
Vlasti Finske, u kojoj Miletić služi kaznu, prethodno su obavijestile Haški sud da je on već izdržao dvije trećine kazne.
Prema pravilima Tribunala, međutim, Miletiću se u izdržanu kaznu ne uračunavaju 444 dana koje je proveo na privremenoj slobodi.
U prilog odbijanju Miletićevog zahtjeva, sudija Meron je naveo i težinu zločina za koje ga je Haški tribunal osudio.
Miletića, koji je bio pomoćnik komandanta VRS-a Ratka Mladića, Haški tribunal je proglasio krivim za ubistva, progon i prisilno premještanje Muslimana iz Srebrenice i Žepe u julu 1995. godine.
Prvostepenom presudom je u junu 2010. bio osuđen na 19 godina zatvora, a Apelaciono vijeće je djelomično usvojilo žalbu i Miletiću smanjilo kaznu na 18 godina zatvora.
Miletić se u februaru 2005. dobrovoljno predao Haškom tribunalu.
