Četvrtak, 2 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Borisu Bošnjaku, Milošu Mavraku, Miodragu Grubačiću i Iliji Đajiću na teret je stavljeno da su od maja do avgusta 1992. fizički i psihički zlostavljali, te mučili zatočenika u logoru koji se nalazio u bivšoj kasarni u Bileći.
“Zatočenike su čuvali u krajnje nehumanim uslovima, zagušljivim prostorijama, koje su bile pretrpane zatočenicima, sa izuzetno malo hrane i vode za piće, bez mogućnosti korištenja toaleta po potrebi i bez ukazivanja ljekarske pomoći povrijeđenim i bolesnim”, naveli su iz Tužilaštva BiH.
Na teret im je stavljeno da su svakodnevno učestvovali u premlaćivanju zatočenika, te omogućavali drugima da ulaze i udaraju ih.
U optužnici stoji da su pojedine zatočenike tjerali na seksualne odnose, mučili elektrošokovima, a neke izvodili na lažna strijeljanja.
“Četiri zatočenika su preminula, kao posljedica nehumanog ponašanja, navedenih uslova i izostanka medicinske pomoći”, kazali su iz Tužilaštva BiH.
Bošnjaku, Mavraku, Grubačiću i Đajiću na teret se stavlja da su počinili zločin protiv čovječnosti učestvujući u progonu civilnog stanovništva bošnjačke, hrvatske i druge nesrpske nacionalnosti.
Prema optužnici, Bošnjak je bio komandant straže, a ostala trojica kao stražari u nekadašnjoj kasarni “Moša Pijade”.
U prostoriji je, kako se navodi u optužnici, bilo više od 100 zatočenika, koji su dovedeni s područja Mostara, Gacka, Nevesinja, Bileće i Stoca.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.