Četvrtak, 4 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Borisu Bošnjaku, Milošu Mavraku, Miodragu Grubačiću i Iliji Đajiću na teret je stavljeno da su od maja do avgusta 1992. fizički i psihički zlostavljali, te mučili zatočenika u logoru koji se nalazio u bivšoj kasarni u Bileći.
“Zatočenike su čuvali u krajnje nehumanim uslovima, zagušljivim prostorijama, koje su bile pretrpane zatočenicima, sa izuzetno malo hrane i vode za piće, bez mogućnosti korištenja toaleta po potrebi i bez ukazivanja ljekarske pomoći povrijeđenim i bolesnim”, naveli su iz Tužilaštva BiH.
Na teret im je stavljeno da su svakodnevno učestvovali u premlaćivanju zatočenika, te omogućavali drugima da ulaze i udaraju ih.
U optužnici stoji da su pojedine zatočenike tjerali na seksualne odnose, mučili elektrošokovima, a neke izvodili na lažna strijeljanja.
“Četiri zatočenika su preminula, kao posljedica nehumanog ponašanja, navedenih uslova i izostanka medicinske pomoći”, kazali su iz Tužilaštva BiH.
Bošnjaku, Mavraku, Grubačiću i Đajiću na teret se stavlja da su počinili zločin protiv čovječnosti učestvujući u progonu civilnog stanovništva bošnjačke, hrvatske i druge nesrpske nacionalnosti.
Prema optužnici, Bošnjak je bio komandant straže, a ostala trojica kao stražari u nekadašnjoj kasarni “Moša Pijade”.
U prostoriji je, kako se navodi u optužnici, bilo više od 100 zatočenika, koji su dovedeni s područja Mostara, Gacka, Nevesinja, Bileće i Stoca.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Najčitanije
Saznajte više
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Priručnik “Pravosuđe i mediji: Vodič za izvještavanje o postupanju tužilaštava i sudova”, koji novinarima pruža smjernice za izvještavanje o istragama i sudskim postupcima, predstavljen je s ciljem približavanja rada pravosudnih organa medijima i široj javnosti.
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura
Evropska komisija je pozitivno ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine koja je ključni korak za dobijanje sredstava Evropske unije za reforme i rast, dok je pred našom zemljom još puno posla, kažu eksperti za praćenje i monitoring evropskih integracija u nadi da će bh. institucije ispuniti sve obaveze u kontekstu potpisivanja i ratifikacije sporazuma o instrumentu i zajmu.
Intenzivan porast digitalnog nasilja prema novinarima u BiH
Schmidt od lokalnih političara očekuje napore za otvaranje pregovora ka EU
Osuđenom za prijetnje sutkinji Seni Uzunović odobrena novčana zamjena kazne