Četvrtak, 5 februara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Štrbac, bivši sekretar Vlade Republike Srpske Krajine, opisao je izbijanje rata u Hrvatskoj 1991. godine, sugerišući da je za to bila kriva vlast Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je Srbe diskriminisala, otpuštala i uklonila ih iz Ustava kao konstitutivni narod.

Prve sukobe na Plitvicama i u Borovom Selu, po Štrpcu, takođe su izazvale hrvatske snage.

Svjedok je opisao i zločine hrvatskih snaga nad srpskim civilima u Medačkom džepu 1993. i tokom operacija “Bljesak” i “Oluja” 1995. godine.

Za optuženog Mladića, koji je 1991. godine bio komandant Kninskog korpusa Jugoslovenske narodne armije (JNA), Štrbac je sugerisao da je igrao konstruktivnu ulogu u pregovorima o razmjeni prvih zarobljenika, kao i u rješavanju krize između hrvatskih snaga i savezne vojske.

Sukobi i zločini u Hrvatskoj nisu dio optužnice koja Mladića tereti za genocid u Srebrenici i u još nekoliko opština, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tužilac Amir Zec je tokom unakrsnog ispitivanja tvrdio da je Mladić svrstao JNA na srpsku stranu odmah pošto je u ljeto 1991. godine došao u Knin.

“Nije tačno. Tačno je da je uloga JNA kao tampon-zone trajala do decembra”, uzvratio je Štrbac, ne opovrgavajući da se zatim JNA “svrstala na jednu stranu”.

Sugerišući da je Mladić tokom rata u BiH primijenio isti operativni metod kao prethodno u Hrvatskoj, zastupnik Optužbe se pozivao na dokaze da je JNA granatirala Zadar i Šibenik i naselja kod Knina.

Štrbac je odgovorio da su u tim i drugim hrvatskim gradovima tada bile blokirane kasarne i trupe JNA, koje je Mladić nastojao da izvuče.

Suđenje Mladiću nastavlja se u srijedu, 11. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Potvrđena optužnica za ubistvo djece na igralištu u Vitezu
Državni sud potvrdio je optužnicu protiv Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića za zločin u Vitezu u junu 1993. godine u kojem je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero ranjeno.
Obilježavanje 32. godišnjice na Marklama. Foto: Detektor
Preživjelima svake godine sve teži dolazak na pijacu Markale
Porodice žrtava, preživjeli građani te brojna udruženja i delegacije su polaganjem cvijeća na spomen-ploču obilježili 32. godišnjicu masakra na pijaci Markale, gdje je 5. februara 1994. u eksploziji minobacačke granate stradalo 68 osoba, a oko 140 ih je ranjeno.
Odštetni zahtjev po Mutapovoj tužbi smanjen na 31.400 maraka
I Savez logoraša BiH traži smjenu Milanka Kajganića
Ponovo odgođen disciplinski postupak protiv sudije iz Jajca