Nedjelja, 21 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karadžić je rekao da su brojni svjedoci saslušani tokom petogodišnjeg suđenja, među kojima su i neki svjedoci Optužbe, jasno kazali da se on prije početka rata uvijek zalagao za mir i nenasilno rješenje problema.

“Tužilaštvo ima 95 presretnutih razgovora, mojih riječi prije rata, dao sam hiljade intervjua, rekao stotine hiljada rečenica i milione riječi. Brbljao sam cijelo vrijeme, ali ne mogu da nađu cijelu, neiskasapljenu rečenicu koju bi upotrijebili protiv mene. U njima mogu samo da nađu da sam se zalagao za mir”, naglasio je Karadžić.

Prema Karadžiću, mnogi presretnuti razgovori su sa ostalim navodnim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata, u kojima je jasno da se on prije rata “zalagao da Muslimani budu bezbjedni i da ih se ne uznemiruje”. 

“Moj stav je bio da ako Muslimani ili Srbi ili Hrvati žele sekularni život, možemo skupa živjeti, a ako neko od ta tri naroda želi vjerske nazore ugraditi u državni mehanizam, možemo da živimo samo jedni pored drugih”, pojasnio je Karadžić.

On je dodao da je nelogičan stav haških tužilaca da se udruženi zločinački poduhvat “odjednom” pojavio u ratu.

“Čak u ratnom periodu postoji bezbroj mojih naređenja, strogo povjerljivih, koja nisu za javnost, ali u njima ne mogu da nađu nijedno koje naređuje, omogućava ili toleriše zločin. Postojali su pojedinačni zločini, naravno, ali toga uvijek ima. U nekim zemljama se samo 30 do 40 posto krvnih delikata razriješi u punoj snazi državnog aparata, a od nas se traži da sve procesuiramo, iako smo bili razoreni i bez infrastrukture ili državnog aparata”, kazao je Karadžić.

Karadžić je optužen kao nekadašnji predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, za progon Bošnjaka i Hrvata s područja pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS), koji je u sedam općina poprimio razmjere genocida.

Sudi mu se i za genocid u Srebrenici, uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce i terorisanje građana Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada.

Karadžić je ponovio stav da VRS nije koristila artiljeriju i snajpere da gađa civile u Sarajevu.

“Ukupno gledajući, više zalutalih metaka je ubilo civile nego snajperi. Snajperi srpske strane nisu gađali civile i od cijelog spisa nije pružen nijedan dokaz za to”, rekao je Karadžić.

Na kraju izlaganja on je istakao da je ratno rukovodstvo Republike Srpske osiguralo minimalno stradanje civila.

“Ne daj Bože da je srpsko rukovodstvo bilo neko drugo – da nije bilo sastavljeno od stručnjaka, pisaca, ljekara, advokata, profesora univerziteta, kako bi izgledao taj rat? Ali ništa što se desilo u tom građanskom ratu nije proizvod državnog ponašanja. Ja sam čiste savjesti ali teška srca, jer nije rat bio po mom ukusu. Bio je strašan i daj Bože da je posljednji”, kazao je Karadžić.

Presuda Karadžiću očekuje se naredne godine.

Najčitanije
Saznajte više
Ratno seksualno nasilje i dalje izvan prioriteta srbijanskog pravosuđa
Procesuiranje seksualnog nasilja počinjenog tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji pred sudovima u Srbiji je i dalje izuzetno ograničeno i neproporcionalno rasprostranjeno u odnosu na težinu ovih zločina, saopćeno je iz Fonda za humanitarno pravo.
Jasminka Knežević sa advokatom Damirom Beglerovićem ispred Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH. Foto: Detektor
Jasminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
BIRN BiH/Detektor zapošljava snimatelja/ snimateljku
Nova krivična prijava protiv Damira Došena