Subota, 6 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

.

Obrenović je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) priznao krivicu za učešće u zločinu u Srebrenici, nakon čega je osuđen na 17 godina zatvora.

U iskazu koji je prezentovalo Državno tužilaštvo, Obrenović je kazao da je u junu 1995. prvi put čuo za operaciju napada na Srebrenicu.

Kako je naveo, on je bio upoznat s padom Srebrenice 11. jula, a kasnije i sa situacijom u Potočarima, te kolonom 28. divizije koja se kretala ka teritoriji Armije BiH (ABiH). Rekao je da je poduzeo niz radnji kako bi blokirao put koloni, koja je, po njemu, predstavljala opasnost.

Obrenović je u Haagu naveo da je od Drage Nikolića saznao da se zarobljenici iz Srebrenice vode u Zvornik radi likvidacije, te da je to naredio lično Mladić.

Prema presudi Draganu Obrenoviću, bivšem načelniku štaba i zamjeniku komandanta 1. zvorničke pješadijske brigade Drinskog korpusa, Ratko Mladić je 13. jula 1995. godine naredio da se dio zarobljenih muškaraca iz Srebrenice odvede u Zvornik i strijelja, što je i učinjeno.

Mladiću se sudi u Haagu za genocid počinjen u Srebrenici, kao i za druge zločine u BiH.

Prema pročitanom iskazu, iz telefonskih razgovora s raznim oficirima, Obrenović je dobio informaciju da će se za zarobljenike “pobrinuti Beara, Popović i Nikolić”. Kasnije je saznao da je Nikolić, sa Gojkom Simovićem, učestvovao u egzekuciji u školi u Orahovcu.

Haški tribunal je 2010. prvostepenom presudom osudio Ljubišu Bearu i Vujadina Popovića na doživotni zatvor za učešće u genocidu u Srebrenici, a Dragu Nikolića pravosnažno na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida.

Kako je naveo u Haagu, Obrenović je saznao i da je Deseti sabotažni vod učestvovao u ubistvima zarobljenika na brani u Petkovcima i Pilici. Obrenović je rekao i da je bio upoznat s lokacijama na kojima su se vršila ukopavanja, te da su u septembru 1995. godine ta tijela premještena.

Za ubistva preko 900 Bošnjaka počinjena na Vojnoj ekonomiji Branjevo u julu 1995. godine, Tužilaštvo BiH tereti Aleksandra Cvetkovića, bivšeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a. 

Odbrana Cvetkovića je istakla da je ugroženo osnovno pravo Odbrane na unakrsno ispitivanje i pravično suđenje.

Da je u sudnici, Obrenovića bi pitali da li je bio upoznat s prislinim preseljenjem civila iz Srebrenice, da li je operaciju Srebrenica smatrao legitimnim vojnim zadatkom, te da li je vidio optuženog u julu u Srebrenici.

Za naredno ročište, koje će se održati 15. jula, planirano je čitanje iskaza holandskog majora Leena van Duina.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura