Zgražanje nad ubistvima u Srebrenici

on njenog pada.

Petar Salapura, bivši načelnik Obavještajne uprave Glavnog Štaba VRS-a, potvrdio je da je “po struci” bio nadređeni Desetom diverzantskom odredu pri tom štabu, čiji su pripadnici učestvovali u ubijanju Bošnjaka na farmi Branjevo i u selu Pilica kod Zvornika 16. jula 1995.

On je, međutim, negirao da je to pomenuo kada je razgovarao sa komandirom odreda Miloradom Pelemišem u avgustu 1995. Od Pelemiša je, kako je rekao, za umješanost Dražena Erdemovića i drugih članova odreda u strijeljanje saznao tek u decembru 1995. ili januaru 1996., kada je Erdemovićevo priznanje već procurilo u javnost.

“Rekao sam Pelemišu: ‘Ko god da je učestvovao i angažovao te ljude, neka odgovara’”, kazao je Salapura.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njene vojske, optužen je za genocid počinjen nad oko 7.000 bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice. On je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Salapura je posvjedočio da su zločine počinili pojedini pripadnici Odreda, koji je bio u tom trenutku raspušten kao jedinica. Međutim, tokom unakrsnog ispitivanja Haško tužilaštvo je citiralo svjedočenje Franca Kosa, koji je izjavio da su im odlazak na Branjevo naredili komandir Pelemiš i oficir Glavnog Štaba VRS-a Dragomir Pećanac, blizak Mladiću. “To sada prvi put vidim”, odgovorio je Salapura.

Svjedok je tvrdio i da sa angažmanom pripadnika Odreda u Srebrenici “nije imao ništa”, zato što su tamo u napadu na enklavu učestvovali na zahtjev komandanta Drinskog korpusa VRS-a Radislava Krstića, uz odobrenje komandanta Ratka Mladića.

Krstića je sud u Haagu pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida počinjenog u Srebrenici, a Mladiću se trenutno sudi. Sud BiH osudio je Franca Kosa na 35 godina zatvora zbog učešća u ubistvima na Branjevu.

Salapura je rekao da je, zbog obima operacije strijeljanja Bošnjaka, većina u Glavnom Štabu VRS-a morala za to znati, ali je dodao da niko pred njim o tome nije razgovarao, zato što su se “zgražali”.

Salapura je odbacio tvrdnju Haškog tužilaštva da je i sam učestvovao u zataškavanju zločina time što je zatražio da učesnicima u ubistvu zarobljenika iz Desetog diverzantskog odreda izda lažne lične karte.

Zašto je potpisao zahtjev da se osmorici pripadnika Odreda pruži lažni identitet, Salapura, međutim, nije mogao da objasni. “Cilj je bio da ti ljudi budu privedeni pravdi, ali ne da bilo ko preuzme tu ulogu ili ih likvidira, da počisti tragove… To je bio cilj, a ne da izbjegnu pravdu”, kazao je on.
 
Salapura je rekao da se u Srebrenici 13. jula 1995. sastao sa Mladićem kako bi mu prenio saznanje da će Hrvatska vojska u avgustu 1995. napasti Kninsku krajinu i nastaviti ofanzivu u RS.

Poslije Salapure, svjedok Karadžićeve Odbrane Čedo Zelenović negirao je odgovornost lokalnih srpskih vlasti za zločine počinjene nad Bošnjacima u proljeće 1992. godine, pripisujući ih paravojskama, koje vlasti, po njemu, nisu mogle kontrolisati.

Karadžić će odbranu nastaviti u utorak, 25. juna.