Neuropsihijatrica Vasika Drašković je iznijela zaključak o intenzitetu i dužini trajanja duševne boli koju je Pantić trpio tokom višegodišnjeg postupka.
“On i danas ima anksioznost, uglavnom je kući”, kazala je Drašković.
Pomoćnica pravobranioca Safija Kreštalica prigovorila je na nalaz i procjenu jačine duševne boli. Smatra da je intenzitet morao biti blaži.
“Imajući u vidu da tokom vođenja krivičnog postupka vlada presumpcija nevinosti, da je imao punomoćnika, to su činjenice koje su morale uticati na smanjenje duševnog bola i patnje”, navela je Kreštalica.
Na pitanje punomoćnika Radivoja Lazarevića, vještakinja je rekla da se stepen duševnih patnji povećao pred objavljivanje prvostepene i drugostepene presude.
“Tužitelj je bio u stalnoj neizvjesnosti, iščekivanju”, kazala je Drašković.
Pantić je u svom svjedočenju rekao da je radio u policiji i da je penzionisan negdje 2014. godine, a da je poslije toga radio kao vozač kako bi povećao primanja.
“Poslije optužnice su me otpustili”, kazao je Pantić.
Naveo je da je postao dezorijentisan kad je u pitanju vožnja. Izjavio je da se život njegove porodice poremetio, da je vrijeme proticalo u iščekivanju, da je imao troškove putovanja, kao i da više nije izlazio iz kuće i družio se. Dodao je da su se u tom periodu on i supruga razboljeli.
Punomoćnik Lazarević je u završnoj riječi zatražio da Sud usvoji ranije podneseni zahtjev za odštetu. Kreštalica je predala pisanu završnu riječ.
Ranije je na pripremnom ročištu rečeno da je tužba podnesena zbog povrede prava na slobodu, čast i ugled, i zatražena je odšteta od 22.000 maraka.
Radomir Pantić je u novembru 2021. oslobođen optužbi za genocid u Srebrenici, a ova presuda je potvrđena. Njemu je u drugom predmetu suđeno za zločine u selu Zaklopača kod Milića, gdje je takođe pravosnažno oslobođen.
