This post is also available in: English
Novinare vrlo često kada zatraže informacije službenici za informisanje pitaju: “Zašto vam to treba? Ne razumijem šta tražite od nas? Nismo primili upit. Moram pitati šefa mogu li vam na ovo odgovoriti?”
Nakon novinarskog insistiranja – koje nekada traje i mjesecima, umjesto zakonom propisanog roka od 15 dana – moguće je dobiti informacije od institucija.
Ovo su neki od rezultata implementacije Zakona o slobodi pristupa informacijama koji su prezentirani na konferenciji koju je organizirala Institucija ombudsmena u BiH uz pomoć OSCE-a u BiH.
Ombudsmeni, iako nemaju usaglašeno mišljenje, primijetili su da se anonimizacijom sudskih presuda koju primijenjuje Sud BiH krši pravo pristupa informacijama.
Zbog provođenja anonimizacije, koje uključuje inicijale umjesto imena i prezimena osuđenih osoba, Sud BiH je, kako je kazao sudija Hilmo Vučinić, izložen nizu kritika, kako od medija, tako od stručnih i međunarodnih zvaničnika.
Zbog toga su, kako je naveo Vučinić, pristupili izmjenama i dopunama Pravilnika o saradnji sa zajednicom Suda BiH.
“Za sudske odluke od opšteg značaja za javnost, prema procijeni institucije, dozvolit će se njihovo objavljivanje. Znači objavljivat će se presude od interesa za javnost i pravnu praksu. Tu svakako spadaju ratni zločini, organizirani kriminal, terorizam i slično”, rekao je sudija Vučinić.
Ono što se neće objavljivati u tim presudama su matični broj, broj lične karte, vozačke dozvole i ostalih dokumenata, kao i rasno porijeklo, političko mišljenje, članstvo u političkoj partiji, seksualno opredjeljenje i drugi privatni podaci.
Izmjene Pravilnika, kazao je Vučinić, još uvijek nisu usvojene, ali Sud BiH će u narednom periodu to da uradi, jer je zaključio da “javni interes treba da nadjača privatni”.
Anisa Sućeska-Vekić , direktorica BIRN-a BiH, rekla je da se više od godinu dana anonimiziraju presude, te da je Sud BiH već načinio štetu kada su u pitanju suđenja za ratne zločine.
Odredba da će sudske odluke u predmetima od općeg značaja za javnost, kao što su predmeti ratnih zločina, organiziranog kriminala i slično, a koji, prema ocjeni javnog organa, predstavlja predmet općeg značaja za javnost, postala je sastavni dio predloženih Izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH.
U odnosu na predložene izmjene, postavljeno je pitanje koliko će javni organi moći da realno prosude šta je javni interes a šta ne.
Nakon detaljne rasprave na konferenciji, zaključeno je da je potrebno napraviti balans između zaštite privatnosti i javnog interesa, te napraviti obuku službenika za informisanje.
“Niko nije protiv da se unaprijedi Zakon o slobodi pristupa informacijama ako za to postoji potreba. Međutim, pozivamo vlasti da slijede međunarodne standarde”, kazala je Jasminka Džmhur, ombudsmen u BiH.
Na konferenciji se postavilo i pitanje javnosti suđenja u odnosu na medije. Prema krivičnom zakonu, suđenja su javna ukoliko drugom odlukom nije isključena javnost zbog zaštite svjedoka ili sličnih mjera.
Predstavnici Suda BiH kažu da javnosti izdaju audio ili video snimke u trajanu od deset minuta kako se svjedoci ne bi pripremili za svjedočenje na osnovu iskaza koji se prikazuje.
Džumhur je naglasila da su suđenja javna, te da, osim prilikom svjedočenja, svjedoci daju izjave i u istražnoj fazi postupka, a da je Sudsko vijeće to koje treba da utvrdi da li neki svjedok mijenja iskaz ili ne.
