Petak, 10 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

403 zatočenika, od kojih su 95 odsto bili Bošnjaci – među njima i oni koji nisu bili u vojsci, niti naoružani – a neki od njih su ubijeni ili su umrli od neljudskog postupanja pri dolasku u logor, izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću u Haagu zaštićeni svjedok Optužbe KDZ-163.

Svjedok – iz čijeg iskaza proizlazi da je radio u logoru i da je ispitivao zarobljene – potvrdio je navod optužnice protiv Karadžića da su se 7. jula 1992., u kamionima koji su zarobljene Bošnjake iz Sanskog Mosta dopremili u Manjaču, ugušila 24 zarobljenika.

KDZ-163 je izjavio da se to dogodilo “zbog neljudskih uslova” pod kojim su zarobljenici prevoženi i “neprofesionalnog odnosa” srpske policije koja ih je pratila, što je njega “zaprepastilo”.

“Zarobljeni su u kamionima bili poredani kao sardine, ispod cerada, uprkos velikoj vrućini”, posvjedočio je on.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština u BiH, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim snajperisanjem i granatiranjem, i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga za taoce, od 1992. do 1995. godine.

Na dan kada je, po kazivanju svjedoka, iz logora Omarska, 6. avgusta 1992., srpska policija dovela u Manjaču 1.460 pretežno bošnjačkih zatvorenika, “jedan broj tih ljudi bio je ubijen” ispred logora.

KDZ-163 je kazao da su dva bošnjačka zatočenika bila ubijena u samom logoru, te da su “počinioci odmah bili identifikovani” i da je zatraženo otvaranje istrage. Počiniocima je, kako je izjavio, bilo suđeno 2007. godine.

Svjedok je precizirao da su među zatočenim Bošnjacima bili i maloljetnici, kao i muškarci stariji od 60 godina.

Na početku unakrsnog ispitivanja, Karadžić, koji se brani sam, pitao je svjedoka da li je istina da je u samom logoru Manjača bilo “svega pet smrti – dvije nasilne i tri prirodne”.

Svjedok je odgovorio da je to “istina”, ali da su ga i dvije nasilne smrti “frapirale”. “Odmah je bio obavljen uviđaj, otkriveni su počinitelji i predati sudiji i tužiocu. Uradili smo što bi i svaka druga služba na svijetu. To je bilo ono što smo mi mogli učiniti tada na toj Manjači. Jeste da je bilo kasno, ali su počinioci procesuirani i osuđeni 2007. godine”, kazao je KDZ-163.

Karadžić je sugerisao da nije bilo naredbi “s vrha” da se neljudski postupa prema zarobljenicima.

“Nisam pročitao nijedan akt o namjernom nanošenju patnji ljudima ili neljudskom postupanju”, odgovorio je svjedok.

Unakrsno ispitivanje KDZ-163, Karadžić će nastaviti 2. novembra 2011. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Novo svjedočenje na suđenju o ruskom kampu u BiH: Od poziva putem Telegrama do šatora u šumi
Optužena za učešće u ruskim kampovima u Bosni i Hercegovini ispričala je sudu u Kišnjevu kada i zašto je upućena u Srbiju, a potom u BiH, te kako je putovala i koga je upoznala tokom boravka na Balkanu.
U ponedjeljak ročište o privoru za osumnjičene iz Udruženja “Panter”
U Općinskiom sudu u Sarajevu u ponedjeljak, 13. oktobra, održat će se ročište o produženju pritvora Ahmedu Džinoviću, Harisu Behramoviću i Semiru Sultanoviću, osnivaču i članovima Udruženja “Panter”, osumnjičenim za nasilničko ponašanje, neovlašteno snimanje, ucjenu, narušavanje sigurnosti i narušavanje nepovredivosti doma, potvrđeno je za Detektor iz ovog suda.
Iznesene žalbe na presudu advokatici Vasviji Vidović