Gasal i ostali: Zaštita od luđaka

Zahid Jusić, svjedok Tužilaštva na suđenju za zločine nad Hrvatima u Bugojnu, kazao je da je u julu 1993. godine, u vrijeme sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Senad Dautović bio načelnik policije, te je “viđao određeni broj zatvorenih Hrvata u podrumu stanice”.

“Među tim ljudima prepoznao sam neke, poput mog kolege iz policije Ivice Viskovića. Ti ljudi su privedeni, sklonjeni s ulice da ih neko ne bi napao. U ratu se uvijek nađe neko pijan ili lud koji će, radi neke osvete, napasti ljude. Sjećam se da sam se pitao da li je to ispravno, ali sam zaključio da im je sigurnije ovako”, kazao je Jusić.

Osim Dautovića, Tužilaštvo tereti Nisveta Gasala, Musajba Kukavicu i Enesa Handžića za zločine počinjene nad Hrvatima koji su bili zatočeni u garažama i logorima u Bugojnu.

Prema navodima optužnice, Dautović i Handžić, bivši pripadnici Armije BiH, terete se za učešće u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu, dok se Gasal i Kukavica terete kao odgovorni za zatvorenike u logoru “Iskra”.

Prema Jusićevoj procjeni, u zgradi policije je bilo zatočeno “oko 15 lica”, među kojima nikada nije vidio povrijeđene, i dodao je da mu nije poznato da su neki od zatvorenika vođeni u Dom zdravlja.

Kako je rekao, mjesec dana nakon kraja sukoba u Bugojnu, postavljen je da radi “na recepciju stanice policije”, gdje su se određeni ljudi, za koje je svjedok rekao da “misli da su Hrvati”, morali svakodnevno javljati.

“Ne znam ko su ti ljudi. Kada sam se vratio s terena, postavljen sam na to mjesto u stanici, i zatekao sam spiskove. Međutim, nije to bilo obavezno, ne mislim da bi poslali nekoga iz stanice da privede lice koje se ne bi javilo”, kazao je on.

Nijaz Habib, drugi svjedok Tužilaštva i bivši policajac iz Donjeg Vakufa, kazao je Sudu da je, početkom rata u BiH, oko 100 aktivnih i rezervnih policajaca izbjeglo iz Vakufa i naselilo se u Bugojno, gdje su se pridružili “prvo snagama Teritorijalne odbrane, a potom policiji, gdje je načelnik bio Dautović”.

“Početak sukoba u Bugojnu desio se u julu 1993. godine, a ja sam se zatekao u sjedištu jedinice u Gimnaziji. Tih dana bilo je privođenja bojovnika i vojnih obveznika koji su se predali policiji i predali svoje oružje. Oni su zadržani u prostorijama za pritvor u podrumu, ali nikada nisam tamo odlazio, pa ne znam koliko ih je bilo”, kazao je Habib.

Prvog dana sukoba, prema riječima svjedoka Habiba, u Gimnaziju je dovedeno “pet ili šest bojovnika”, koje je on lično ispitao, sačinio zapisnike, i poslao ih “u pritvorsku jedinicu”. Svjedok je dodao da mu nije poznato koliko su ti ljudi poslije zadržani u Gimnaziji.

Naredno ročište zakazano je za 8. april 2009. godine.