Mural Slobodanu Praljku koji se nalazio u mostarskom naselju Ortiješ je vraćen, dok je drugi u predgrađu Mostara uklonjen. Kako kaže Kajan, zbog curenja informacija iz nadležnih službi i dojava “grupama građana“ o datumu i vremenu predviđenog uklanjanja, ovog puta je to urađeno bez prethodnih najava, tako da ni Kajan kao tražitelj nije znao detalje do konačno odrađenog zadatka.
“Ono što jeste poražavajuće je činjenica da sam morao insistirati na tome najmanje 10 puta, o čemu svjedoči brojna korespondencija mene i nekoliko osoba iz nadležnih javnih službi Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona, jer niko ne želi preuzeti potpunu obavezu i odgovornost”, rekao je.
Zastupnik Kajan je podnio nekoliko krivičnih prijava Državnom tužilaštvu i zbog murala presuđenom ratnom zločincu, na području Mostara. Kao zastupnik Kajan je postavio pitanja i Službi za inspekciju Grada Mostara.
“Na osnovu kojeg pravnog akta ili interne procedure se proces uklanjanja nelegalnih sadržaja koji veličaju ratne zločince (poput murala Slobodanu Praljku) nepotrebno odugovlači i komplikuje? Da li je Služba izvršila kompletan obilazak teritorije Grada Mostara radi evidencije svih grafita i murala koji šire govor mržnje i veličaju fašističke, nacističke ili ustaške ideologije, te pravosnažno osuđena lica?”, stoji u Kajanovom upitu.
Pojašnjava da ukoliko se sporni sadržaj nalaze na privatnim objektima, Služba je shodno zakonskoj obavezi dužna obavijestiti službeno nadležne pravosudne organe i zatražiti asistenciju policije tokom provođenja zakona.
“Veličanje takvih ličnosti na javnim ili privatnim površinama u Mostaru nije pitanje politike, već brutalno kršenje zakona i sijanje mržnje. Opravdanja o ‘privatnom posjedu’, kada je riječ o drugim sličnim muralima veličanja ratnog zločinca, su pravno neutemeljena kada je u pitanju promocija ratnih zločina”, poručio je Kajan.
Naglašava da su institucije dužne reagovati, a šutnja i pasivnost znače direktno saučesništvo u bezakonju.
“Kao zastupnik, tražim hitnu istragu, identifikaciju odgovornih za curenje informacija i hitno uklanjanje svih sramnih murala sa ulica Mostara”, rekao je.
Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Praljka s petoricom drugih visokih zvaničnika takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 20 godina. Praljak je bio nekadašnji načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane.
Zabrana veličanja ratnih zločinaca ili negiranja ratnih zločina uvedena je u zakonodavstvo izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko u julu 2021. godine.
Detektor je ranije boravio na području Čapljine i zabilježio da su širom grada, iscrtani su nacistički i ustaški simboli, mural presuđenom ratnom zločincu, kao i poruke mržnje, što izaziva nelagodu među građanima. Dok gradske vlasti tvrde da mogu reagovati samo ako su površine u njihovoj nadležnosti.
