Srijeda, 25 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U istraživanju za 2025. godinu BiH je ostvarila 30 od mogućih 100 poena u oblasti budžetske transparentnosti. Izvještaj svake druge godine sprovodi organizacija International Budget Partnership (IBP), u saradnji s nezavisnim istraživačima iz civilnog društva u svakoj zemlji.

Nermin Kujović, rukovodilac programa za Zapadni Balkan u organizaciji IBP, kaže da BiH bilježi nizak rezultat u budžetskoj transparentnosti, ali istovremeno revizorske institucije ostvaruju snažne rezultate, što ukazuje na postojanje kapaciteta za kvalitetan nadzor javnih finansija.

“Slab parlamentarni nadzor i ograničeno učešće građana i dalje predstavljaju ključne izazove za unapređenje ukupne budžetske odgovornosti”, govori Kujović.

Prema njegovim riječima, transparentnost budžeta u regionu bilježi postepeni napredak, a Turska i Albanija po prvi put prelaze prag od 65 poena.

“Većina zemalja i dalje ostaje ispod tog nivoa, a u nekima je napredak minimalan. Ključno je da transparentnost ne ostane samo na objavljivanju dokumenata. Potreban je kontinuitet u izvještavanju, posebno tokom implementacije budžeta. Bez toga, transparentnost ne vodi ka stvarnoj odgovornosti”, pojašnjava.

Navodi da povjerenje građana globalno opada, ali da transparentnost nije dovoljna da bi povjerenje građana bilo veće i da je ključno učešće javnosti.

“Potrebno je sistematski razvijati mehanizme koji omogućavaju građanima i organizacijama civilnog društva da se uključe u budžetski proces. Istovremeno, važno je jačati njihove kapacitete da to zaista mogu da rade”, kaže Kujović.

Pozitivan pomak, prema izvještaju, jeste pravovremenije objavljivanje dokumenata i razvoj budžeta za građane, što pokazuje veću svijest o potrebi transparentnosti. Najveći problem, međutim, i dalje ostaje nedostatak izvještavanja tokom godine, posebno polugodišnjih izvještaja, bez kojih nije moguće pratiti kako se budžetske politike mijenjaju u praksi.

“Kada je riječ o učešću građana, Kosovo i Crna Gora izdvajaju se kao pozitivni primjeri, kroz decentralizovane konsultacije i institucionalizovane mehanizme uključivanja”, navodi se u izvještaju.

Polugodišnji izvještaji i budžeti omogućavaju građanima praćenje stvarne implementacije budžeta. Ako se planovi mijenjaju tokom godine, građani moraju imati uvid u te promjene. Bez toga, kaže, dolazi do nesklada između planiranog i realizovanog, što direktno utiče na povjerenje građana.

Evropska komisija kontinuirano naglašava potrebu za transparentnim i odgovornim upravljanjem javnim finansijama. Otvaranje javnih finansija jedan je od ključnih pokazatelja spremnosti za evropske integracije”, navodi se.

Kujović kaže kako je potrebno unaprijediti izvještavanje tokom godine i obezbijediti veću transparentnost u implementaciji budžeta.

“Neophodno je sistematski omogućiti učešće građana i civilnog društva. To ne smije zavisiti od pojedinačne dobre volje, već mora biti institucionalizovano i zakonski regulisano”, kaže Kujović.

Radi daljnjeg jačanja budžetske odgovornosti, izvještaj preporučuje da BiH unaprijedi pravovremenost i sveobuhvatnost ključnih budžetskih dokumenata, kao i da osigura obezbjeđivanje detaljnijih višegodišnjih projekcija, analiza fiskalne održivosti i jasnijih poređenja između planiranih i ostvarenih rezultata. Pored toga, izvještaj ističe potrebu da se dodatno prošire mogućnosti za uključivanje javnosti na strukturiran i inkluzivan način tokom cijelog budžetskog ciklusa, uključujući faze pripreme, izvršenja i revizije, uz jasnije povratne informacije.

“Na kraju, jačanje parlamentarnog nadzora ostaje važno, posebno tokom izvršenja budžeta, uz unapređenje transparentnosti u praćenju nalaza revizije i odgovora vlade na revizorske preporuke”, zaključuje se u izvještaju.

Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey – OBS) predstavlja najobuhvatniju nezavisnu procjenu transparentnosti javnih finansija, učešća javnosti i budžetskog nadzora na globalnom nivou.

 

    Najčitanije
    Saznajte više
    Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
    Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica što je izazov sa kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
    Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
    Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
    Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona