Besim Ždralović govorio je o dešavanjima u Bugojnu na osnovu saznanja koja je imao kao komandir voda u Armiji BiH te istraživanja poslije rata kao član Udruženja za zaštitu tekovina borbe BiH i autor publikacija.
“U Bugojnu su postojale dvije vojske. Napetost je postojala od napada na Gornji Vakuf i Prozor… Od strane HVO-a postavljaju se punktovi”, rekao je Ždralović.
Naveo je da je HVO držao linije prema Kupresu, a Armija prema Donjem Vakufu, dok su u samom Bugojnu bili u raznim objektima.
Prema njegovim riječima, u februaru 1993. na jednom od punktova zarobljen je pripadnik Armije, koji nikad nije pronađen. Naveo je da je desetak osoba nestalo ili ubijeno, ali da su komande pokušavale smiriti situaciju.
“Bila je stalna napetost i nepovjerenje”, kazao je svjedok.
Naveo je da je 17. jula na punktu u Vrbanji došlo do zarobljavanja Bošnjaka, a nakon što su na punktu Armije pokušali zaustaviti vozilo HVO-a, došlo je razmjene vatre.
Ždralović je rekao da je bio dogovor o formiranju zajedničkih patrola, ali da je 18. jula u Vrbanji ubijeno 45 Bošnjaka, a veća grupa zarobljena i odvedena u motel “Akvarijum”.
“Sukob traje… 28. jula počinje završna evakuacija HVO-a i civila pod njihovom kontrolom”, kazao je svjedok.
Dodao je da je dio snaga HVO-a ostao u jednom objektu i da su se predali. Na osnovu naknadnih istraživanja saznao je da su očekivali da će im stići pomoć.
Ždralović je rekao da je došao do podataka da je u 12 dana žestokih sukoba život izgubilo 105 pripadnika Armije i 108 HVO-a, te 32 bošnjačka i 34 hrvatska civila.
Na pitanje braniteljice Sabine Mehić o Rostovu, svjedok je kazao da je čuo da su tu bile jedinice Sedme muslimanske brigade i mudžahedini, kao i još neke.
Mlaćo je optužen da je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Selmo Cikotić, kao komandant Operativne grupe Zapad Armije BiH, da nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika.
Tužioca Mladena Vukojičića interesovalo je na čemu Ždralović bazira pojedina saznanja. Na kraju je prigovorio na njegov iskaz.
“Nemoguće je razlučiti šta je vidio, a šta istraživao”, rekao je Vukojičić.
Svjedok je na pitanja Odbrane Cikotića potvrdio da su u Bugojnu bili formirani bataljoni pa 307. brigada, da su postojale civilne institucije vlasti, te da su uspostavljeni paralelni organi HVO-a.
Ždralović je braniteljici Edini Rešidović kazao da mu je poznato da je u Bugojnu formirana Operativna grupa, na čijem je čelu bio Cikotić, koji do tada nije živio u Bugojnu.
Odbrane su navele da naredne svjedoke ne mogu pozvati dok Tužilaštvo ne završi sa izvođenjem svojih dokaza.
Predsjedavajuća Vijeća Tanja Curović rekla je da će naknadno biti određen termin nastavka suđenja te koji dokazi će biti provođeni.
