Novi izvještaj Transparency Internationala Bosne i Hercegovine otkrio je kako Državna komisija za odlučivanje o sukobu interesa u prvoj godini svog postojanja nije donijela niti jednu odluku kojom bi sankcionisala ijednog funkcionera. Desetine prijava protiv nekih od ključnih funkcionera čekaju na rješavanje, navode iz TI BiH, ali Komisija se u svom jednogodišnjem poslovanju nije bavila njima.
Umjesto prijavama, Komisija se, kažu, bavila zaštitom vlastitog rada.
“Dok prijave TI BiH protiv Milorada Dodika, Nermina Nikšića, Sevlida Hurtića i brojnih drugih funkcionera čekaju na rješavanje, Komisija protivno zakonu nastoji zabraniti javnosti prisustvo sjednicama”, navedeno je u izvještaju.
Iz Komisije smatraju da nije njihova krivica već da u BiH nije bilo ovlaštene pečatoreznice, zbog čega nisu imali pečat kojim bi mogli ovjeravati dokumente.
“Komisija sve do šestog mjeseca nije dobila pečat, jer nije bilo ovlaštene pečatoreznice, da bi se mogli ovjeravati dokumenti za provjere koje se šalju, akti koji se šalju moraju biti ovjereni”, tvrdi Dženan Šećerbajtarević, predsjednik Komisije.
On smatra da je rad Komisije bio ograničen jer i od Vijeća ministara nisu dobili saglasnost za podzakonske akte potrebne za njihovo funkcionisanje, ali ne krije da su te akte uputili nakon više od deset mjeseci rada Komisije. Ponovo zbog nedostatka pečata.
“I za te akte nam je isto trebao pečat da ih možemo uputiti, jer se prethodno pribavljaju mišljenja institucija, ministarstava, od Ministarstva pravde, finansija, Ureda za zakonodavstvo, Agencije za zaštitu ličnih podataka”, dodaje Šećerbajtarević.
Optimističan je i navodi da će već na narednoj sjednici biti donesene prve odluke Komisije.
“Mislim da će ih biti četiri ili pet na dnevnom redu”, dodaje Šećerbajtarević.
Iz TI BiH upozoravaju da postoje brojne nepravilnosti u radu Komisije, od samog imenovanja članova, o čemu je i Detektor ranije izvještavao, do neprimjenjivanja Zakona o sprečavanju sukoba interesa na nivou institucija BiH, koji je na snagu stupio u martu 2024., kada je slavljen kao veliki uspjeh u procesu evropskih integracija.
“Sve ovo dovodi do potpune neefikasnosti rada Komisije, koja ni nakon godinu dana nije uspostavila osnovne uslove za primjenu zakona. Činjenica da je prva od pet godina mandata Komisije protraćena bez sankcija za sukob interesa šalje opasan signal u kom pravcu bi moglo ići tumačenje zakona i uspostavljanje pravila i prakse”, dodaju iz TI BiH.
Edo Kanlić iz TI BiH, koji redovno posjećuje sjednice Komisije, upozorava da je godina dana rada Komisije potrošena na izradu pravilnika i donošenje mišljenja, a ne sankcija, što je trebala biti glavna dužnost Komisije. Osim toga, navodi da članovi Komisije nastoje smanjiti transparentnost svog rada i isključiti javnost iz rada sjednica.
“Trenutno nema drugog načina osim fizičkog prisustva da se prati rad Komisije, a na posljednjoj sjednici raspravljali su o tome da javnosti zabrane prisustvo na sjednicama, iako je prema zakonu generalno dozvoljeno prisustvo, osim tokom glasanja ili kad je zakonom drugačije predviđeno”, dodaje Kanlić.
Šećerbajtarević potvrđuje da su na prethodnoj sjednici raspravljali o ovoj temi, ali da je odlučeno kako mediji i javnost mogu prisustvovati sjednicama, osim u vrijeme glasanja.
“Informacija da je nešto zatvoreno nije tačna. Mediji mogu prisustvovati sjednicama, predstavnici TI BiH prisustvuju svaki put, samo kod glasanja u skladu sa zakonom Komisija postupa samostalno”, navodi Šećerbajtarević.
O tome zašto ne objavljuju dnevni red, svoje odluke, niti pozive za održavanje sjednica, Šećerbajtarević kaže kako nemaju svoju internet stranicu.
“Ona je u fazi uspostave, radi se to preko Vijeća ministara i mislim da ćemo do kraja godine dobiti to zvanično i tad ćemo objavljivati dnevni red, informacije za medije po završetku svake sjednice. Tako da s te strane nema nikakvih ograničenja”, dodaje Šećerbajtarević.
Kanlić je mišljenja da je Komisija odluku o fizičkom prisustvu sjednici odložila za period nakon uspostavljanja internet stranice.
“Članovi Komisije smatraju da će javnost rada biti ispoštovana kroz objavljivanje dnevnih redova, saopštenja i odluka, te kroz održavanje konferencija za medije. Mi smo stava da to nije dovoljno, posebno ako se u pomenutim materijalima neće navoditi imena i prezimena javnih funkcionera o čijem se sukobu interesa odlučuje, a to je ono što javnost zanima”, kaže Kanlić.
On pojašnjava da se članovi Komisije, pri razmatranju odluke o zatvaranju sjednica za javnost, pozivaju na poslovnik o radu, koji također nikada niko nije vidio.
“Članovi Komisije pretpostavljaju šta je od interesa za javnost, umjesto da ispoštuju zakon koji kaže da je postupak pred Komisijom javan.”, dodaje Kanlić.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić smatra da bi, bez obzira na nedostupnost poslovnika o radu Komisije, njen rad trebao biti otvoren, a da bi se eventualno isključenje javnosti moralo opravdati interesom koji je važniji od javnog interesa.
“Sve da poslovnik dopušta takvu mogućnost, ona se mora koristiti samo u izuzetnim situacijama, kada posebne okolnosti to nalažu ili opravdavaju takvu odluku”, pojašnjava Jokić.
On navodi kako nije potrebna dublja analiza rada kako bi se shvatilo da institucije koje žele provoditi svoj rad daleko od očiju javnosti bude sumnju u zakonitost i namjere svog rada. Tada se, dodaje Jokić, samo nagađa da li oni rade zakonito ili ne.
“A čim mi nagađamo o takvim stvarima to je već suprotno načelima demokratije i demokratskog društva, odnosno vladavine prava”, zaključuje Jokić.
