Predsjedavajuća Apelacionog vijeća Amela Huskić je na početku ročišta kazala da je Tužilaštvo uložilo žalbu na prvostepenu presudu zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Dodala je da je Tužilaštvo predložilo da se žalba uvaži, prvostepena odluka ukine i odredi održavanje novog pretresa ili da se presuda preinači i optuženi proglase krivim, dok su Odbrane optuženih u odgovoru na žalbu zatražile da se ona odbije kao neosnovana i potvrdi presuda.
Tužilac Edin Muratbegović je pojasnio da se žalba Tužilaštva za pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje odnosi na svojstvo svih optuženih.
Sud je, kako je kazao, utvrdio da optuženi Borislav Paravac nije bio član Srpske demokratske stranke (SDS), da Andrija Bjelošević nije bio u Kriznom štabu, a da Milan Savić nije bio njegov zamjenik. Tužilaštvo je, kako je naveo, suprotnog stava.
“Tužilaštvo smatra da se Sud nije detaljno bavio svim tačkama optužnice“, kazao je Muratbegović i dodao da je postojanje širokom i sistematičnog napada potvrđeno iz iskaza svjedoka, te da je ubijeno više od 100 civila, dok je veliki broj protupravno zatvoren i protjeran.
Posljedica je bila stvaranje de facto srpske općine Doboj, rekao je on i dodao da Tužilaštvo smatra da je postojala svijest o udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP).
“U žalbama smo naveli postojanje javnih i tajnih odluka Kriznog štaba. Upravo zato smatramo da je postojala namjera. Smatramo da je izreka presude nerazumljiva i proturiječna sama sebi“, kazao je Muratbegović.
Paravac i Bjelošević optuženi su sa Savićem za učešće u UZP-u i progonu bošnjačkih i hrvatskih civila s područja Doboja i Teslića. Prema optužnici, Paravac je bio predsjednik Kriznog štaba u Doboju, Bjelošević načelnik dobojskog Centra službi bezbjednosti (CSB), a Savić njegov zamjenik. Prvostepenom presudom iz augusta 20204. su sva trojica oslobođeni optužbi.
Suzana Tomanović, braniteljica Paravca, navela je da nije jasno koji dio žalbe se odnosi na koju povredu, te da Tužilaštvo nije pokazalo da standardi kod ocjene dokaza nisu ispoštovani. Dodala je da Odbrana smatra da su svi navedeni zaključci u prvostepenoj presudi rezultat dokaza izvedenih na glavnom pretresu.
“Predlažem da Apelaciono vijeće odbije žalbu Tužilaštva kao neosnovanu i potvrdi prvostepenu presudu“, kazala je Tomanović.
Za Bjeloševićevog branioca Miodraga Stojanovića, prva optužnica Tužilaštva je bila sveobuhvatna i uopštena, sa široko napisanim frazama. Kazao je da je optužnica bila relativno jednostavna i da je trebalo dokazati da je njegov branjenik kao načelnik CSB-a bio pripadnik UZP-a, a da je Sud nakon osam godina suđenja zaključio da Tužilaštvo nije uspjelo dokazati tezu.
“Danas se ponovno kaže da je Andrija Bjelošević znao sve to jer je bio član Kriznog štaba, ali nijedan dokaz ne kaže da je bio član“, kazao je Stojanović i zatražio da se žalba Tužilaštva odbije kao neosnovana.
Slobodan Cvijetić, dodatni Bjeloševićev branilac, kazao je da je Tužilaštvo imalo deficit u dokaznom postupku i kako je sopstvenim tvrdnjama i frazama pokušavalo popunjavati praznine.
Savićeva Odbrana je navela da ostaje kod pismenog odgovora na žalbu i da su žalbeni razlozi Tužilaštva neosnovani.
Od optuženih je jedino Bjelošević prisustvovao žalbenoj sjednici.
Apelaciono odjeljenje će drugostepenu odluku donijeti u zakonom propisanom roku.