Petak, 1 augusta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U istraživanju objavljenom sredinom jula otkrivaju se do sada nepoznati detalji o kampovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, u kojima su ruski instruktori obučavali Moldavce za pravljenje nereda pred predsjedničke izbore u toj zemlji.

Većina institucija u BiH nije ponudila konkretne odgovore kako je došlo do takvog sigurnosnog propusta, a iz Komisije za sigurnost Parlamentarne skupštine BiH poručili su da je prije svega važno održati stabilnost, te da Tužilaštvo BiH i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH moraju pravovremeno djelovati.

“Postojanje ili barem sumnja u djelovanje kampova ili sličnih objekata, gdje bi se odvijale aktivnosti povezane s kriminalom, radikalizacijom ili terorizmom, ne može se olako shvatiti”, rekao je u pisanom odgovoru za Detektor Kemal Ademović, predsjednik Komisije.

Miroslav Sazdovski, analitičar Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Finskoj, ocijenio je da Zapadni Balkan i crnomorska regija nisu periferna pitanja, već bitne komponente evropske sigurnosne arhitekture.

“Zaštita ovih prostora od hibridnog uplitanja nije samo pitanje regionalne otpornosti, već i kontinentalne stabilnosti”, naveo je u pisanom odgovoru za Detektor.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić, koji je i ranije tvrdio da kampovi u BiH ne postoje, ponovio je svoj stav i nakon objave istraživanja te kazao da je riječ o hibridnoj operaciji. Sličan stav je iznijela i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, koja je priču o kampovima nazvala “sramotnim izjavama pojedinih sarajevskih političara”.

Ali istraživanje Detektora o treninzima koje su vodili ruski instruktori pokazalo je, kroz izjave svjedoka, da su oni postojali te da se u Moldaviji vodi sudski proces u kojem učestvuju i osobe koje su priznale učešće u kampovima.

Kemal Ademović je podsjetio na posljednje izmjene Krivičnog zakona BiH u dijelu suzbijanja aktivnosti organizovanja, finansiranja, obuke i drugih prijetnji po nacionalnu sigurnost. Dodao je da bi bilo kakvo umanjivanje značaja takvih aktivnosti moglo imati dugoročne posljedice na sigurnost i međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.

Naveo je da će Komisija za sigurnost zahtijevati izvještaje i istragu.

“Očekujemo da nadležne institucije što prije preduzmu konkretne korake, da se svi relevantni podaci objedine i analiziraju, te da se donesu adekvatne mjere u skladu sa zakonom. Sigurnost Bosne i Hercegovine mora ostati prioritet svih nas, a transparentnost i odgovornost osnovni stubovi na kojima se ta sigurnost gradi”, rekao je Ademović.

Miroslav Sazdovski iz Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji ocijenio je da su Zapadni Balkan i regija Crnog mora, posebno Moldavija, odavno označeni kao područja za ruske hibridne operacije.

Ova međunarodna organizacija u čijem radu učestvuje 36 država članica EU i NATO-a prati i ukazuje na hibridne prijetnje.

“Nedavni izvještaji i diplomatske izjave ponovno potvrđuju da te regije (Zapadnog Balkana i Crnog mora) nisu samo pasivne mete, već i aktivne platforme koje se koriste za regrutovanje, obuku i izvoz destabilizirajućih hibridnih taktika”, objasnio je Sazdovski.

Naveo je i da se BiH obavezala uskladiti s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, te suočiti s političkim otporima unutar države.

Izručenje ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyija, uhapšenog u BiH po osnovu poljske Interpolove potjernice, navodi se u odgovoru, pokazuje da BiH ima sposobnost djelovanja.

Bezrukavyi je uhapšen u Bosanskoj Krupi krajem 2024. godine i nekoliko mjeseci kasnije izručen Poljskoj, gdje mu se, zajedno s grupom drugih, sudi za pokušaje sabotaža širom Evrope i SAD-a. Kako sumnjaju evropske sigurnosne agencije, iza svega stajala je ruska služba.

Najčitanije
Saznajte više
Vučić nakon presude Dodiku: Rukovodstvo Srbije pod velikim pritiskom
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u svojoj reakciji na presudu Miloradu Dodiku izjavio da dok je živ iz njegovih usta neće izaći pohvalna reakcija na osudu, kako je naveo, verbalnog delikta.
Miloradu Dodiku se zabranjuje obavljanje svih političkih funkcija
Nakon što je Apelaciono vijeće potvrdilo prvostepenu presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, kojom je osuđen na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, iz Suda su pojasnili da on ne može obavljati ni druge političke funkcije.
Christian Schmidt za Detektor: Presude se moraju poštovati