Predsjedavajući Apelacionog vijeća Hilmo Vučinić je kazao da je Tužilaštvo izjavilo žalbu zbog odluke o krivičnopravnoj sankciji s prijedlogom da se presuda preinači i optuženom izrekne veća kazna. Odbrana je, kako je sudija rekao, žalbu uložila zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene Krivičnog zakona te bitnih povreda odredaba krivičnog postupka s prijedlogom da se ukine presuda i odredi ponovno suđenje, a optuženi potom oslobodi.
Tužiteljica Zorica Đurđević je kazala da je Prvostepeni sud pravilno utvrdio činjenično stanje, ali smatra da je daleko više cijenio olakšavajuće okolnosti.
Branilac Dragoslav Perić je naveo da je, prema presudi, status optuženog suprotan materijalnim dokazima.
“Mi tvrdimo da imamo materijalne dokaze da je on nakon odlaska ‘Bijelih orlova’ ostao u svojoj jedinici“, kazao je branilac.
U odnosu na iskaz oštećene A-5, Perić je za iskaz svjedokinje A-5 kazao da je ona tek u svojoj četvrtoj izjavi iz jula 2023. pomenula osobu koja ju je silovala pod nadimkom Beba, te dodao da Vijeća nema luksuz da u presudi ne navede činjenicu da je on bio pripadnik Teritorijalne odbrane jer postoje dokazi Tužilaštva o tome.
“Ta svjedokinja oštećena je rekla u jednom momentu da joj je jedan vojnik prišao nakon silovanja, dao joj čokoladu i rekao: ‘Poslao ti moj brat'“, kazao je Perić te obrazložio kako jedan brat optuženog Gligorevića živi u Beogradu, a da je drugi imao tešku nesreću u decembru 1991. te da je u vojnu evidenciju upisan tek 1994.
Govoreći o dijelu presude u kojem Vijeće navodi da su konačnu odluku zasnovali na izjavama svjedoka, Perić je kazao da su postojale nedosljednosti u izjavama koje prema stavu Vijeća nisu bile relevantne.
Gligorević je ranije proglašen krivim da je kao pripadnik jedinice “Bijeli orlovi” silovao tri žene u Liplju, gdje je od 25. maja do 2. juna bilo zatvoreno oko 400 bošnjačkih civila. Osuđen je za zločin protiv čovječnosti.
Žalbu na presudu uložile su i preživjeli svjedokinje A-1, A-2 i A-5. Šejla Ramović iz Ureda za besplatnu pravnu pomoć Ministarstva pravde BiH je kazala da ostaje kod žalbenih navoda te dodala da smatra da je imovinskopravni zahtjev postavljen realno.
“Mi tražimo da se imovinsko-pravni zahtjev u cijelosti prihvati“, kazala je Ramović.
Apelaciono vijeće će u zakonom propisanom roku donijeti odluku po žalbama.
