“U poređenju s mnogim evropskim zemljama, Bosna i Hercegovina zaostaje u digitalizaciji javnog sektora zbog različitih prepreka, uključujući ograničene resurse i potrebu za većom podrškom”, kaže Kalauzović.
“OWIS sistem pomaže u smanjivanju ovog jaza, pružajući napredna rješenja koja su u skladu s evropskim standardima”, dodaje on.
Bosna i Hercegovina je još 2002. godine pristupila regionalnoj inicijativi u kojoj je predviđena e-uprava, ali danas zaostaje za zemljama u okruženju u ovim procesima. Uz brojne druge probleme, danas se suočava s jednim od najvećih, koji je teško nadoknaditi.
“U poslijednje vrijeme je prisutan i odlazak IT kadrova iz institucija uprave u BiH“, objašnjava Sabahudin Suljević, stručni savjetnik za informacione tehnologije Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH.
“Suštinsko je pitanje političke podrške procesima, sredstava iz budžeta institucija, neadekvatan organizacijski okvir, nadležnost i odgovornost institucija za pojedine aktivnosti, odnosno vlasništvo nad procesima. Također, sporost u donošenju potrebnih zakona i preuzimanju standarda EU, kao i najboljih praksi EU zemalja i zemalja u regionu”, dodaje on.
Ilustracija: Detektor
Neke od ključnih odluka BiH je donijela još 2002., kada je pristupila regionalnoj Agendi za informaciono društvo kao dio procesa Pakta stabilnosti – inicijative za elektronsku jugoistočnu Evropu. Time je obuhvaćena e-uprava kao jedan od stubova informacionog društva u BiH, a prvi konkretni koraci su napravljeni 2006. godine donošenjem Zakona o elektronskom potpisu.
Tek je u julu 2024. godine BiH uspostavila aplikaciju za izdavanje elektronskog potpisa. U godišnjem izvještaju EU o napretku za 2023. godinu, BiH je kritikovana jer nije postigla napredak u usvajanju strategije i akcionog plana za razvoj informacionog društva za cijelu zemlju, posebno u dijelu o elektronskom identitetu.
Višegodišnji zastoj ubrzala je pandemija koronavirusa jer su uposlenici morali raditi od kuće. Kalauzović objašnjava da je sistem koji je razvio pomogao brojnim institucijama da upravljaju digitalno svojim dokumentima.
“Iako smo još uvijek u ranoj fazi u poređenju s mnogim evropskim zemljama, radimo na uvođenju digitalnih rješenja koja će poboljšati efikasnost i transparentnost”, kaže on.
Trenutno OWIS sistem koriste 42 institucije, od njih 72 na državnom nivou, više od 15 ministarstava i institucija u Federaciji, kao i u Kantonu Sarajevo, Zeničko-dobojskom kantonu, Srednjobosanskom kantonu i brojnim agencijama na različitim nivoima javne uprave.
Na ovaj način su institucije digitalizovane u dijelu digitalnih informacija o svim aspektima obrade predmeta, objašnjava Kalauzović.
On trenutno pomaže Kantonu Sarajevo da kroz digitalizaciju omogući brže i jednostavnije podnošenje zahtjeva, kao i njihovo rješavanje.
Najveći uspjeh ovog procesa za građane je, prema njemu, značajno smanjenje papirologije i ubrzavanje procedura, te bolji pristup informacijama.
Uvođenjem sistema, organizacija u potpunosti digitalizuje svu dokumentaciju koju prima i šalje, a ujedno se podaci mogu dijeliti sa drugim institucijama u stvarnom vremenu, kaže Kalauzović.
Od odnosa institucija prema digitalizaciji će zavisiti koliko brzo BiH može nadoknaditi zaostatak za drugim zemljama. Do sada se BiH susretala s nedostatkom dovoljno obučenog kadra za rad s novim tehnologijama. Ali tu su problemi s ograničenim finansiranjem, te nedovoljno dobrom infrastrukturom i podrškom od onih koji donose odluke.
U procesu digitalizacije do sada je uspostavljeno tek nekoliko informacionih sistema za elektronske evidencije ili razmjenu podataka, koje bi olakšale život građanima i firmama, pokazala je analiza Detektora.
Američki institut za istraživanje 2023. godine je u svom istraživanju o digitalnom ekosistemu BiH utvrdio da, uprkos snažnoj infrastrukturi povezivanja, proces digitalizacije u BiH još uvijek otežava politička situacija.
Utvrđeno je da je nedostatak upotrebe i dostupnosti e-potpisa ključno ograničenje za dalji razvoj i pružanje e-usluga građanima i poslovnoj zajednici.
“Složena i spora administracija stvara prostor za koruptivno ponašanje, otežava ohrabrujuće okruženje za poslovanje i doprinosi nezadovoljstvu građana javnim uslugama“, navodi se u istraživanju Američkog instituta.
Stručnjaci vjeruju da će uskoro više institucija početi koristiti sistem, odnosno proces digitalizacije u kojem se koriste i druge digitalne platforme. Zbog toga će se pojaviti potreba da se pripremi jedinstvena politika upravljanja podacima i digitalnog upravljanja.
“Ovo bi omogućilo da niz sistema, od kojih je samo jedan OWIS, zajedno razmjenjuju informacije i kao tako ubrzaju procese i smanje administrativna čekanja”, kaže Kalauzović.
Donatorska pomoć igra veliku ulogu u digitalizaciji institucija u BiH, kaže Suljević. Ali podsjeća da su zakočeni neki od ključnih sistema zbog izostanka odgovornosti političara.
“e-Uprava nije operativna od 2018. godine. Osnovni razlog je što entitet Republika Srpska nije dao saglasnost na produženje fonda koji se sastoji 90 posto od donatorskih sredstava“, dodaje Suljević.
