Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Državni sud. Foto: BIRN BiH

Kazali su da je predmet razdvojen zbog nedostupnosti optuženog ovom sudu, a da se postupak protiv Spasojevića nastavlja voditi pod novim brojem.

Iz Tužilaštva BiH je za Detektor rečeno da u ovom momentu ne postoje uslovi za raspisivanje međunarodne potjernice za Spasojevićem jer se, kako navode, uredno odazivao pozivima i nije izbjegavao krivično gonjenje.

“Sud BiH je nakon potvrđivanja optužnice uputio zamolnicu putem Ministarstva pravde BiH da se optužnica uruči optuženom. Međutim, do momenta razdvajanja postupka, optužnica nije uručena optuženom, a Sudu nisu bili poznati razlozi zbog čega. Sud je odlučio razdvojiti postupak protiv optuženog Spasojevića u ovoj fazi, kako bi se mogao nastaviti postupak protiv preostale trojice optuženih iz ovog predmeta, a od ishoda dostavljanja optužnice optuženom Spasojeviću će zavisiti dalje postupanje Suda i Tužilaštva BiH”, naveli su iz Tužilaštva.

Pojašnjavaju da će, ako se steknu uslovi za raspisivanje međunarodne potjernice, Tužilaštvo to predložiti Sudu koji je nadležan da donese odluku.

Dragan Spasojević optužen je s Vinkom Radovićem, Dragomirom Vasićem i Petkom Panićem da su, u svojstvu dužnosnika civilnih, vojnih i policijskih vlasti u Zvorniku, krajem maja i početkom juna 1992. godine učestvovali u širokom i sistematičnom napadu na bošnjačko stanovništvo.

U optužnici se navodi da su, kao saizvršioci, učestvovali u prisilnom preseljavanju oko četiri hiljade bošnjačkih civila s područja sela Đulići, Klisa i okolnih sela, prema kojima su nečovječno postupali, kao i da je oko 600 civila nezakonito zatvarano.

Suđenje Radoviću, Vasiću i Paniću bi trebalo početi u narednom periodu.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.