Usvojen Izborni zakon Republike Srpske
Za Izborni zakon Republike Srpske glasao je 51 poslanik vladajuće koalicije predvođene SNSD-om, 11 poslanika je bilo uzdržano, dok su četiri bila protiv. Zakon predviđa i da sljedeći lokalni izbori na teritoriji Republike Srpske budu organizovani i održani po entitetskom zakonu. Po ovom zakonu, ulogu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) u organizaciji budućih izbora u Republici Srpskoj preuzima Republička izborna komisija.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je nakon usvajanja nacrta entitetskog izbornog zakona krajem marta pozvao članove CIK-a iz Republike Srpske da podnesu ostavke, a oni to, međutim, nisu uradili.
Izborni zakon Republike Srpske formalno je prijedlog grupe narodnih poslanika, a šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS-u Igor Žunić je tokom predstavljanja zakona rekao kako za entitetski izborni zakon postoji ustavni osnov. Podsjetio je da je Izborni zakon RS-a prvi put donesen 2002. godine.
“Iako je ovim zakonom uređen izbor zakonodavne i izvršne vlasti na nivou Republike Srpske, organi RS-a nisu sprovodili izbore, već je izbore provodila Centralna izborna komisija BiH”, kazao je Žunić.
Rekao je i da je predloženim zakonom utvrđeno da će izbore za organe vlasti u Republici Srpskoj sprovoditi Republička izborna komisija, gradske i opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi Republike Srpske.
Novina je i način izbora delegata u Dom naroda BiH iz Republike Srpske, zaštita izbornog prava, a predviđeno je da će tu zaštitu pružati Vrhovni sud RS-a.
“Razlozi za donošenje izbornog zakona nalaze se u potrebi unapređenja izbornog procesa te jačanju povjerenja građana u izborni proces, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje izbornih tehnologija”, rekao je Žunić.
Kazao je i da zakon predstavlja napredak u izbornom procesu, kao i povećanje transparentnosti i sprečavanje zloupotreba izbornog procesa.
Vukota Govedarica je tokom rasprave rekao da smatra da Izborni zakon Republike Srpske nikada neće stupiti na snagu, kao i da Republika Srpska nikada neće provesti izbore po usvojenom zakonu. On je kazao i da Republika Srpska neće tehnički moći da sprovede izbore po usvojenom zakonu.
“Danas je 18. april, već je 19. ustvari. Narednih deset dana o ovom zakonu će morati da se izjasne klubovi u Vijeću naroda RS-a. Kada se izjasne klubovi u Vijeću naroda, nemojte misliti da će Bošnjaci sjediti mirno i da neće povući vitalni interes na ovaj zakon. Procedura u Vijeću naroda će krenuti 29. aprila i do 10. maja će biti definisan zakon na sjednici Vijeća naroda da li ima vitalnog interesa ili nema, i biće napravljena zajednička komisija koja ima zadatak da razgovara sa NSRS-om i njenom komisijom”, rekao je Vukota tokom skupštinske rasprave.
Kada se sve to završi, orijentaciono 25. maja, posao će imati Ustavni sud RS-a, dodao je. Prema njemu, 25. maja će Ustavni sud da to riješi i objavi, i 1. juna će ovaj zakon biti potpisan od strane predsjednika Republike i biće objavljen u Službenom glasniku.
Zakon inače, predviđeno je, na snagu stupa osmi dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku.
Nakon objave u Službenom glasniku, predviđeno je raspisivanje konkursa za popunu Republičke izborne komisije.
“Volio bih da vidim te junake koji će da se prijave, a mora da postoji nacionalni ključ i jedan iz reda ‘ostalih’. Konkurs mora da raspiše NSRS i on ide u roku od 15 dana. Dvadesetog juna moramo odraditi intervjue, a 21. da objavimo rang-listu. Trideset i prvog juna opet se moraju izjašnjavati klubovi u Vijeću naroda Republike Srpske. Desetog jula će Vrhovni sud morati donijeti svoju odluku, a 18. jula će biti formirana Republička izborna komisija”, kazao je Govedarica.
Rekao i da ta komisija neće do kraja jula moći dobiti generalnog sekretara, kao i da će strankama ostati vrlo malo vremena za prijavljivanje na izbore te da će biti nemoguće organizovati lokalne izbore po novom Izbornom zakonu Republike Srpske.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će lokalne izbore, koji su planirani za oktobar ove godine, raspisati 6. maja.
Usvajanje Izbornog zakona Republike Srpske osudila je Misija OSCE-a u Bosi i Hercegovini. Oni su od NSRS-a zatražili povlačenje tog zakona navodeći da je usmjeren protiv ustavnog poretka BiH.
“Ove radnje su protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine uspostavljanjem paralelnih struktura koje narušavaju ukupnu sigurnost i stabilnost zemlje. OSCE ponovo potvrđuje svoju snažnu podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju OSCE-a.
Izborni zakon Republike Srpske je entitetska vlast predvođena Miloradom Dodikom najavila odmah nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene važećeg Izbornog zakona BiH. Schmidt je izmjene zakona nametnuo zbog nemogućnosti postizanja dogovora u Parlamentu BiH u vezi sa usvajanjem izmjena zakona koje bi trebalo da doprinesu jačanju izbornog integriteta.
