Šabiću suđenje za zločine u Bosanskoj Krupi onemogućilo napredovanje u službi

Sudnica Suda BiH. Foto: BIRN BiH

Svjedočeći u svoju korist, Šabić je ispričao da trenutno obnaša funkciju pomoćnika komandira Policijske stanice Banja Luka i da u policiji radi od 1989. godine. Naveo je da je 2007. dobio čin mlađeg inspektora i da do 2013. u Ministarstvu unutašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK) nije bilo oglašavanja upražnjenih radnih mjesta niti konkursne procedure u čin inspektora.

Tek je, kako je rekao, konkurs raspisan 2013., ali je poništen, da bi naredne godine na konkursu Šabić bio prvi na dvije i drugi na jednoj od pozicija na koje je konkurisao.

“U decembru 2014. je uslijedilo moje hapšenje i sudski postupak zbog sumnje da sam počinio ratni zločin. U januaru 2015. sam od komesara MUP-a suspendovan. Komisija me skida s liste, uz obrazloženje da sam suspendovan zbog optužnice za ratni zločin. Policijski službenici koji su bili iza mene na konkursu nagrađeni su činom inspektora, što je meni uskraćeno”, kazao je Šabić.

Prema njegovim riječima, poslije 2015. je bilo više konkursa za čin višeg, samostalnog i glavnog inspektora, ali on se nije mogao prijaviti na konkursne procedure zbog postupka koji je trajao do decembra 2019. iako je ispunjavao svih pet glavnih kriterija za prijavu.

Šabić navodi da je viši čin dobio tek sredinom 2022., nakon 34 godine službe, i da su činove u međuvremenu dobili ljudi koje je on primio u policijsku službu.

Odgovarajući na pitanja Safije Kreštalice iz Pravobranilaštva BiH, Šabić je rekao da je iskoristio sve pravne lijekove i žalio se na odluku komisije za dodjelu činova, a potom policijskom odboru, te je kasnije pokrenuo i postupak pred sudom, ali da je tužba odbijena uz obrazloženje da je sa spiska skinut zbog suspenzije.

Kazao je Šabić i da je protiv MUP-a USK-a pokrenuo postupak zbog nezakonitog činjenja i nezakonitog sprovođenja procesa i oglašavanja javnih konkursa od 2008. do 2012. godine.

Prije Šabićevog svjedočenja, vještakinja ekonomske struke Mirsada Ćeho je rekla da ostaje kod nalaza koji je sačinila kako bi utvrdila razliku plate koju je tužitelj ostvarivao i one koju je mogao ostvariti u činu višeg i samostalnog inspektora.

Pravni zastupnik Dinko Veladžić zatražio je da se ovaj nalaz dopuni naknadom koju je tužitelj mogao primiti a nije zbog sudskog postupka, ali je sutkinja Dragica Miletić prijedlog odbila.

“Po mišljenju Suda, radi se o novom vještačenju zbog čega nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi da se udovolji punomoćniku tužitelja.

Pravobranilaštvo je stavilo primjedbu na nalaz i mišljenje.

Tokom ročišta, advokat Veladžić je spomenuo da Šabić traži naknadu štete u iznosu većem od 20.000 maraka.

U završnoj riječi je adovkat Veladžić kazao da je sudskim postupkom spriječeno Šabićevo napredovanje u službi, koje bi, pored moralne satisfakcije, uvećalo prihode stečene radom i da on ne bi pretrpio štetu da nije došlo do opisanog događaja.

Pred Sudom BiH je Šabiću suđeno za ratne zločine skupa sa Jadrankom Šaranom i Zijadom Kadićem, ali su sva trojica oslobođeni optužbi za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika, kao i za neopravdano odgađanje povratka zarobljenika u Bosanskoj Krupi od septembra 1995. do jula 1996. godine.

Odluka po Šabićevoj tužbi će strankama biti dostavljena u roku od 30 dana.