U prijavi, u koju je Detektor imao uvid, navodi se novi mural posvećen Slobodanu Praljku, osuđenom u Haškom tribunalu na 20 godina zatvora zbog zločina u BiH, koji se nalazi u naselju Rodoč u Mostaru.
Sličan sadržaj kao u Rodoču, kako se navodi u prijavi, nalazi se još u pet naselja u okolini Mostara, te u mjestu Ortiješ, u kojem je 10. aprila evidentiran slučaj kada je “grupa građana” spriječila izvršenje naloga Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara i uklanjanje murala presuđenom ratnom zločincu.
“Uprkos postojanju više desetina sličnih sadržaja na području Mostara, uključujući i navedene konkretne lokacije, i višestrukim prijavama, nadležni organi nisu pravovremeno niti efikasno postupali radi njihovog uklanjanja, niti procesuiranja odgovornih lica”, stoji u prijavi.
Ovo je treća krivična prijava koju je podnio Kajan, dok je u prethodne dvije iz novembra prošle godine naveo specifične podatke na osnovu snimaka, medijskih izvještaja, te imena koja veličaju spomenici.
“U Mostaru i Hercegovini je preko 100 murala presuđenim ratnim zločincima i na hiljade grafita nacističkih, fašističkih, ustaških oznaka – govorim o javnim površinama, o privatnim površinama u gradu Mostaru, širom BiH, i na to pravosuđe, policija ne reaguje, iako su dužni poštovati Ustav, iako su dužni poštovati zakone BiH”, rekao je Kajan za Detektor.
On je putem Parlamenta Federacije BiH poslao 30 prijava inspekcijskim organima na različitim nivoima vlasti, međutim nikakve reakcije nadležnih nije bilo.
Haški tribunal je u novembru 2017. osudio Praljka, s petoricom drugih visokih zvaničnika takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju 20 godina. Praljak je bio nekadašnji načelnik Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane.
Zabrana veličanja ratnih zločinaca ili negiranja ratnih zločina uvedena je u zakonodavstvo izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko u julu 2021. godine.
Detektor je ranije pisao da sve učestaliji incidenti napada i govora mržnje na području Mostara eskaliraju zbog neadekvatne reakcije i nesankcionisanja počinilaca.
Zastupnik Kajan je uputio i zvanična zastupnička pitanja Gradskoj upravi Čapljine, gradonačelnici i predsjedniku Gradskog vijeća na niz ozbiljnih i međusobno povezanih problema, među kojima je izostanak reakcije na veličanje pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca kroz murale i spomenike.
“Dosadašnja praksa gradonačelnice Čapljine Ive Raguž, koja uporno izbjegava dostavljanje odgovora na zastupnička pitanja, predstavlja direktno kršenje Poslovnika Parlamenta FBiH, ali i Statuta Grada Čapljine. Posebno je zabrinjavajuće nepoznavanje institucija, gdje se u službenim dopisima zastupnici upućuju na nepostojeća tijela poput ‘Vijeća ministara Federacije BiH’”, naveo je Kajan.
Detektor je ranije analizirao područje Čapljine, gdje su širom grada iscrtani nacistički i ustaški simboli, te mural posvećen presuđenom ratnom zločincu, kao i poruke mržnje, što izaziva nelagodu među građanima.
