Potpredsjednik Vlade Slovenije Matej Arčon je na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade rekao da je jednoglasno usvojen zaključak o zabrani ulaska Dodiku u Sloveniju, te da ta odluka stupa na snagu odmah.
“Obrazloženje ostaje tajno”, kazao je Arčon.
Odluka je donesena na osnovu materijala koje je pripremilo Ministarstvo za vanjske i evropske poslove. O tome se raspravljalo i na sjednici Vlade krajem augusta, kada su materijali vraćeni na doradu.
Kako je navedeno u objavi N1 Slovenija, prema neslužbenim informacijama, inicijativu za uvođenje sankcija protiv Dodika slovenskoj vladi su dali predstavnici nekoliko sigurnosnih agencija koji su već prethodnih godina otkrili veliki protok kapitala sumnjivog porijekla iz Republike Srpske u Sloveniju.
Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon ranije ove godine je izjavila da Ljubljana prati situaciju u Bosni i Hercegovini i da su otvorene sve opcije u vezi s mogućim uvođenjem sankcija.
“Treba poštovati pravo i nezavisnost sudova i tako ćemo u budućnosti djelovati”, prenijela je Slovenska novinska agencija izjavu Fajon.
Fajon je rekla i da “ne vidi spremnost” Dodika za razgovore i da navodi o otcjepljenju RS-a štete BiH na putu ka Evropskoj uniji.
Do objave ovog teksta, iz Vlade i Ministarstva Slovenije nisu odgovorili na upit Detektora šta sve podrazumijevaju sankcije, te koji su razlozi za njih.
Podpredsednik vlade Matej Arčon: Na seji smo soglasno sprejeli tudi sklep, da se Miloradu Dodiku prepove vstop v Republiko Slovenijo. Sklep začne veljati danes. pic.twitter.com/fp1vX0kyJS
— Vlada Republike Slovenije (@vladaRS) September 11, 2025
Sjedinjene Američke Države su prva zemlja koja je uvela sankcije Dodiku 2017., a nove sankcije uvedene su i 2022. godine. Zabranu ulaska kasnije su mu odredile i Velika Britanija, Litvanija, Njemačka, Austrija i Poljska.
Milorad Dodik je početkom augusta pravosnažnom presudom proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Centralna izborna komisija BiH donijela je potom odluku o prestanku mandata predsjednika za Dodika.
On je također pod istragom Tužilaštva BiH za napad na ustavni poredak.
