Četvrtak, 26 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Šojić Dragan Šojić i njegov branilac Dragiša Jokić ispred Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Iz Suda BiH su naveli i da je uvažena žalba Državnog tužilaštva te će suđenje ponovo biti održano pred Apelacionim odjeljenjem.

Presudom iz januara ove godine, Šojić je oslobođen optužbi da je, u periodu od 2018. do 2022. godine, oštetio budžet BiH za 15.560 konvertibilnih maraka, zbog korištenja službenih vozila u privatne svrhe, popunjavanja fiktivnih naloga za putovanja te potpisivanja službene evidencije o prisustvu na poslu, iako je bio svjestan da su podaci netačni, a na osnovu čega su mu neosnovano isplaćivani plata i topli obrok.

Dio optužbi za korištenje vozila i potpisivanje evidencije odbačen je za određene dane jer optuženi nije ispitan na te okolnosti u istrazi.

Tužilaštvo je izjavilo žalbu zbog bitnih povreda krivičnog postupka i zakona, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se presuda preinači ili ukine i održi novi pretres, dok je Odbrana bila predložila potvrđivanje prvostepene presude.

Suđenje Šojiću počelo je u martu 2023. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Trenutno je u radu više od 200 predmeta ratnih zločina protiv poznatih počinilaca, od čega njih 117 detektuje procesnu smetnju nedostupnosti osumnjičenih lica, što je izazov s kojim će se pravosuđe susretati u narednom periodu, rečeno je prvog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija
Tri dana nakon utakmice u Širokom Brijegu na kojoj je zabilježen veliki broj poruka mržnje među navijačima, iz Kantonalnog tužilaštva Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se poduzimaju potrebne radnje, dok sagovornici Detektora ističu da ovakvih poruka ne bi bilo da su institucije radile svoj posao.
Bosna i Hercegovina i dalje bez ključnih medijskih zakona