Petak, 21 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Ranko Draškić s braniocem ispred Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Kako je potvrdio Draškićev branilac Miodrag Stojanović, Apelaciono vijeće je kao neosnovanu odbilo žalbu Državnog tužilaštva.

“U cijelosti je potvrđena oslobađajuća presuda”, rekao je Stojanović.

Prvostepenom presudom iz decembra prošle godine Draškić i Manojlović su oslobođeni optužbi da su – kao pripadnici Interventnog voda Teritorijalne odbrane, kasnije Ilijaške brigade Vojske Srpske Republike – počinili progon nesrpskih civila u Lješevu kod Ilijaša u junu 1992. godine.

Sudsko vijeće nije moglo izvan razumne sumnje utvrditi da su Draškić i Manojlović 5. juna 1992. učestvovali u ubistvima 20 civila u Lješevu.

U obrazloženju je tada navedeno kako je nesporno da je izvršen napad na Lješevo, da su civili koji su pronađeni u selu odvedeni u logor, a da je grupa od njih 20 ubijena u dvorištu jedne kuće, kao i da su obojica bila u selu tog dana, ali da Vijeće nije moglo van razumne sumnje utvrditi da su uzeli učešće u inkriminisanom događaju.

Draškić je oslobođen i po tački optužnice za učešće u odvođenju muškaraca iz Kadarića 9. juna 1992. godine.

Suđenje im je počelo u martu 2022.

Na ovu presudu nije dozvoljena žalba.

Najčitanije
Saznajte više
Tužilaštvo BiH četiri godine bez odluke po prijavi za govor mržnje Milorada Dodika
Državno tužilaštvo duže od četiri godine nije donijelo odluku o prijavi protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, kojeg je nekadašnji logoraš Satko Mujagić iz Prijedora prijavio za govor mržnje kada je gostujući u emisiji na Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS), rekao da su Bošnjaci “podanički narod bez karaktera i kapaciteta”.
Unapređenje potrage za nestalim: Procesuirati one koji kriju lokacije masovnih grobnica
Državne pravosudne institucije trebale bi procesuirati one koji kriju lokacije masovnih grobnica, a u potrazi za preostalim posmrtnim ostacima neophodna je nabavka tehnoloških pomagala, zaključeno je tokom okruglog stola s porodicama žrtava koji je Institut za nestale osobe BiH organizovao u Bihaću.