Vijest

Izvještaj EU pokazuje da je BiH nazadovala u garantovanju slobode izražavanja i okupljanja

Bosna i Hercegovina nazaduje u garantovanju slobode izražavanja i okupljanja, zaštiti novinara, manjina i garantovanju ravnopravnosti, pokazao je Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za prošlu godinu.

Evropska komisija. Foto: EPA-EFE/OLIVIER HOSLET

Godišnji izvještaj visokog predstavnika Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, pokazuje da je zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima i demokratiji uglavnom uspostavljen i, generalno gledano, usklađen s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima, dok su u stvarnosti prava građana ugrožena.

“Došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja. U julu 2023. godine u Krivični zakon entiteta Republika Srpska ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad”, navodi se u Izvještaju.

Sredinom jula prošle godine poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) su, uprkos kritikama, većinom glasova usvojili izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuje kleveta, a za koje je glasalo 47 poslanika vladajuće koalicije.

Šest mjeseci kasnije, Ustavni sud BiH ocijenio je da su izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske – kojima se kriminalizira kleveta – u skladu s Ustavom, osim člana koji se odnosi na kažnjavanje za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda, a za koji su naveli da predstavlja miješanje u slobodu izražavanja.

Prema Izvještaju, politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara – uključujući fizičke i verbalne napade – nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora.

U februaru ove godine Detektor je pisao da je Osnovni sud Brčko distrikta potvrdio optužnicu protiv Bojana Radovanovića zbog ugrožavanja sigurnosti i nanošenja lakih tjelesnih povreda novinaru Mirzi Derviševiću.

U julu prošle godine Općinski sud u Sarajevu osudio je Nefaila Čehića na uslovnu kaznu zbog prijetnji novinarima Detektora.

Film “Novinarstvo nije zločin”, koji je Detektor producirao u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH, bavi se iskustvima napadnutih novinarki i novinara, te govori o izazovima s kojima se novinari, radeći svoj posao, svakodnevno susreću, kao i o nedovoljnom procesuiranju napada na medijske radnike i niskim kaznama počiniocima.

U filmu se ukazuje na sve veće pritiske na medije na Zapadnom Balkanu kao i sve teži položaj novinara, a za slučajeve koji se procesuiraju kazne su jako niske i često završavaju nepreventivnim disciplinskim mjerama.

Izvještaj je ukazao i da je NSRS u prvom čitanju usvojila Nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao “strani agenti”. Njegovo potpuno usvajanje bi predstavljalo veliki korak unazad.

Prije dva dana Vlada Republike Srpske povukla je takozvani Zakon o stranim agentima s dnevnog reda sjednice entitetskog parlamenta u kome je prethodno najavljivan kao revolucionarno rješenje za transparentnost nevladinih organizacija”, suprotno kritikama da je inspirisan ruskim načinom obračunavanja s neistomišljenicima.

Sloboda okupljanja je posebno i dalje ograničena u entitetu Republika Srpska, gdje je policija u martu 2023. godine zabranila LGBTI događaj. Povorke ponosa se održavaju redovno, navodi se.

Policijsko osiguranje povorke ponosa u Sarajevu. Foto: Povorka ponosa u Sarajevu. Foto: EPA-EFE/FEHIM

Povorka ponosa je u martu 2023. planirala održati prikazivanje filma i diskusiju u zatvorenom prostoru u Banjoj Luci, ali je njegovo prikazivanje zabranjeno. Nakon okupljanja na internom sastanku u kancelarijama Transparency Internationala, policija je rekla aktivistima da moraju otići iz Banje Luke, nakon čega ih je napala grupa huligana.

Okružni sud u Banjoj Luci je sredinom decembra 2023. donio presudu kojom je uvažio tužbu aktivista te naložio MUP-u RS-a da Povorci ponosa dostavi podatke o policijskim službenicima, što su oni ranije odbijali, iako im je upućen zahtjev po Zakonu o slobodi pristupa informacijama.

Javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem i u neizvjesnim finansijskim uslovima. Prema izvještaju, BiH mora hitno da finalizira ustavne i izborne reforme koje su na čekanju. Potrebne su značajne reforme kojima će se osigurati da svi građani imaju mogućnost da efikasno ostvaruju svoja politička prava, te da se na taj način ustavni i zakonodavni okvir zemlje usklade sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, utvrđenom u predmetu Sejdić-Finci.

“Potrebno je prekinuti podjele u obrazovanju kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse ‘dvije škole pod jednim krovom’. Rodno zasnovano nasilje, loše postupanje s licima lišenim slobode i nedovoljna zaštita pripadnika manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost”, navodi se također u Izvještaju.

EU nastavlja pratiti poštivanje ljudskih prava, uključujući slobodu okupljanja i udruživanja i slobodu izražavanja, prava osoba u osjetljivim situacijama, uključujući pripadnike manjina, kao i ravnopravnost spolova. Polovina od četrnaest ključnih prioriteta, navedenih u Mišljenju Komisije iz 2019. godine o zahtjevu BiH za članstvo u EU, odnosi se na temeljna prava.

Ti prioriteti traže da zemlja ojača nediskriminaciju i rodnu ravnopravnost, osigura zabranu torture, garantuje slobodu izražavanja i medija, unaprijedi zaštitu i uključenost grupa u osjetljivim situacijama i promoviše okruženje pogodno za pomirenje.

U Izvještaju se napominje da je, u okviru Tematskog programa za ljudska prava i demokratiju, pokrenuto sedam projekata za podršku ženama žrtvama nasilja, zaštitu prava LGBTI osoba, zaštitu i promociju prava djeteta, promociju ljudskih prava kroz sport, podršku slobodi izražavanja, uključujući nezavisne medije.

Sredstvima za 2023. godinu podržano je šest projekata u ukupnom iznosu od preko milion eura za podršku i promociju implementacije vodećih principa UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, podršku ženama i djevojčicama Romkinjama, jačanje pristupa informacijama i bavljenje pitanjem pomirenja i tranzicione pravde.

“Nije postignut značajan napredak u rješavanju većine od 204 prihvaćene preporuke iz Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) iz novembra 2019. Bosna i Hercegovina još treba da odgovori na većinu od 79 preporuka i tri zahtjeva koje je u oktobru 2021. zaprimila od Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava”, zaključuje se u Izvještaju.

 

    Emina Dizdarević Tahmiščija