Analiza

Tri stvari koje trebate znati o usvojenom tekstu Zakona o sprečavanju sukoba interesa

Sjednica Vijeća ministara BiH. Foto: BIRN BiH

Tri stvari koje trebate znati o usvojenom tekstu Zakona o sprečavanju sukoba interesa

Vijeće ministara je usvojilo Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine koji sada ide u parlamentarnu proceduru po hitnoj proceduri i ujedno je jedan od uslova za približavanje zemlje Evropskoj uniji, ali tekst u koji je Detektor imao uvid imao je izmjene u posljednjem trenutku.

U tekstu Zakona koji je Vijeće ministara usvojilo na telefonskoj sjednici u srijedu pojavilo se nekoliko izmjena u odnosu na raniji sadržaj koji je bio javno dostupan. Detektor je imao uvid u tekst koji je jučer usvojen i bit će poslan u Parlament BiH na razmatranje kao jedan od najvažnijih zakona prije odluke o otvaranju pregovora o pristupu Evropskoj uniji.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala, za Detektor navodi da je nekoliko članova Zakona mijenjano na sjednici Vijeća ministara u odnosu na prethodne verzije.

“Imamo situaciju da se pojavljuje nekoliko verzija nacrta, da se do zadnjeg trenutka apsolutno se zna u kojoj formi, šta je predloženo i šta se mijenja na samoj sjednici Vijeća ministara”, kaže Korajlić.

Državni ministar pravde Davor Bunoza, čije Ministarstvo je Detektoru dostavilo usvojeni tekst, pojašnjava da su pojedini članovi usaglašavani na sjednici uz objašnjenje da Zakon, koji je bio na javnim konsultacijama, i raniji prijedlozi Zakona iz jula i oktobra prošle godine nisu imali podršku.

“I jučer smo usaglašavali Zakon s ciljem da dođemo do konsenzusa. Ključna stvar, bit i srž Zakona i ono što se htjelo postići ovim zakonom, nije promijenjeno”, kaže Bunoza.

Zakon o sukobu interesa koji se već primjenjuje na državnom nivou trebao bi spriječiti svaki uticaj zvaničnika na donošenje odluka u korištenju javnih sredstava koje im mogu donijeti privatni interes.

Sukob interesa postoji u situacijama u kojima izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici imaju privatni interes koji utiče ili može uticati na zakonitost, otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju javne funkcije. Zakon predviđa da političari koji obavljaju javnu funkciju ne mogu biti istovremeno na dvije nespojive funkcije gdje bi se sukob interesa mogao stvoriti. Zbog toga, svi javni funkcioneri moraju podnijeti ostavku na svaku od nespojivih funkcija i poslova najkasnije u roku od tri dana nakon preuzimanja javne funkcije.

Detektor je ranije pisao kako je raniji tekst Zakona mijenjan više puta, čime su oslabljeni mehanizmi za kažnjavanje i ostavljena mogućnost da se rad na provjeri sukoba interesa blokira ili procesi odugovlače godinama.

Zbog toga su stručnjaci i Evropska unija insistirali da se usvoje izmjene koje bi bolje štitile interes građana. Nakon što je Vijeće ministara usvojilo tekst prijedloga, glavno pitanje je da li će izmjene biti dovoljno dobre da efikasno spriječe sukob interesa.

Prema novom rješenju, članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa će biti stručnjaci a ne političari.

Korajlić kao određeno unapređenje vidi način na koji su definisane odredbe o nespojivosti funkcija ali i povećanje sankcija, uz rezervu da mehanizmi za izricanje sankcija mogu otežati donošenje takve odluke.

Ovo su tri glavne stvari koje trebate znati o izmjenama i usvojenom tekstu Zakona.

Komisiji za teške odluke potreban konsenzus

Ivana Korajlić Ivana Korajlić. Foto: BIRN BiH

Jedna od izmjena napravljena na sjednici Vijeća ministara je dio o tome da Komisija za utvrđivanje sukoba interesa donosi odluke većinom, a ako se radi o odlukama koje tiču prijedloga za razrješenje nosilaca javnih funkcija, mora postojati konsenzus. Ako ga nema, kako navodi Korajlić, onda se primjenjuju dvije trećine glasova.

“Što znači da ćemo mi vrlo teško uopšte ikad doći do situacije da iko bude razriješen, odnosno da se ta sankcija ikada izrekne”, objašnjava Korajlić.

U usvojenom Prijedlogu zakona, odluku o inicijativi za razrješenje s dužnosti i pozivu za podnošenje ostavke, Komisija donosi konsenzusom, a ako ga ne postigne, donosi odluku dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Komisije.

Bunoza smatra da to neće biti problem u praksi, jer su se i ranije odluke Komisije konsenzusom.

“Za poziv za razrješenje će se pokušati donijeti prvo konsenzusom, a ako se u tome ne uspije, to je jedina mjera koja se donosi dvotrećinskom većinom”, navodi Bunoza.

On je naglasio da, prema trenutnom Zakonu o sukobu interesa, svaka odluka je morala sadržavati najmanje po dva glasa iz reda svakog konstitutivnog naroda, dakle – od devet članova, moralo je biti šest glasova. Da bi to izbjegli, kako kaže, ostali su pri stavu da su dvije trećine potrebne za ovu sankcije, ali bez kvalificiranih glasova.

S obzirom na to da članovi komisija više neće moći biti članovi političkih stranaka, nego pravnici i osobe s visokom školskom spremom i više od deset godina relevantnog iskustva, Bunoza smatra da u praksi neće biti problema.

Korajlić vjeruje da se pokušalo oslabiti efikasne mehanizme za stvarno kažnjavanje.

“Donosit će odluke o novčanim sankcijama koje su sada povećane do 20.000 maraka, a kod ovih ključnijih i najoštrijih sankcija koje se tiču razrješenja ili poziva na ostavku tu će praktično morati biti konsenzus. Što je pitanje hoće li se ikada desiti”, dodaje Korajlić.

Opomena predviđena kao jedna od mjera

Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovine. Foto: VSTV BiH

Kao jedna od mjera koja se može izreći nosiocu javne funkcije za povrede ovog zakona su opomene. Kako se navodi, opomena je pismeno upozorenje za povredu odredbi ovoga zakona koju Komisija izriče nosiocu javne funkcije ako postupanje, odgovornost i prouzročena posljedica nisu uticale na interes građana niti na obavljanje javne funkcije.

U ovom dijelu nije jasno definisano kako će i kome dostavljati opomene – da li će biti javno objavljene ili dostavljene samo licu kojem je izrečena ova mjera.

Kao pojašnjenje, ministar Bunoza se pozvao na član ovog zakona u kojem se navodi da sve konačne odluke Komisije se objavlju na internetskoj stranici ovog tijela.

S druge strane, savjetodavno mišljenje se neće objavljivati, a koje uključuje i preporuke za poduzimanje mjera za eventualno uklanjanje sukoba interesa.

Komisija zavisi od podataka drugih institucija

Prema ovom prijedlogu zakona, Komisija za utvrđivanje sukoba interesa provjerava tačnosti podataka iz izvještaja nosilaca javnih funkcija, odnosno njihovih imovinskih kartona koje su dužni dostaviti. U tekstu se navodi da će institucije, tijela i pravne oosba sarađivati s Komisijom prilikom dostavljanja podataka.

Korajlić smatra da nije dovoljno jasno navedena obaveza drugih institucija ili kompanija da Komisiji dostave podatke i da se ovaj dio teksta razlikuje od ranijih.

“Kako se može očekivati od Komisije da provjeri šta je dostavljeno u imovinskim kartonima ako se ne obavežu drugi organi da joj dostave informacije koje su potrebne da to provjeri, i samim tim vidimo kako se na vrlo vješt način pokušava izbjeći da do te provjere uopšte dođe”, smatra Korajlić.

Bunoza tvrdi da ovaj dio teksta nije mijenjan i da i dalje postoji obaveza dostavljanja podataka.

“Obratite pozornost na odredbu Prijedloga zakona, novčana kazna do 10.000 maraka odgovornoj osobi u instituciji, tijelu ili pravnoj osobi koja ne dostavi tražene podatke”, pojašnjava Bunoza.

Kako se navodi u Prijedlogu zakona, novčanu kazna u iznosu od 1.000 do 10.000 maraka Komsija izriče odgovornoj osobi u instituciji, tijelu i pravnoj osobi ako ne dostavi tražene podatke o imovini i prihodima nosilaca javne funkcije.

Bunoza pojašnjava da je Zakonom precizirano da na sva pitanja kojima se uređuje vođenje postupka, a koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuje se Zakon o upravnom postupku.

Za petak, 8. marta, zakazana je sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a jedna od tačaka dnevnog reda je i zahtjev Vijeća ministara za razmatranje Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na novou Bosne i Hercegovine po hitnom postupku.

Emina Dizdarević Tahmiščija