Suđenje

Ristić i ostali: Zatraženo produženje i određivanje mjera zabrane za optužene

13. Februara 2024.15:44
Državno tužilaštvo zatražilo je da se produže mjere zabrane optuženima za genocid – Lazaru Ristiću, Dragoji Ivanoviću, Stanoji i Miloradu Birčakoviću, kao i da se odrede Mladenu Mihajloviću, čemu su se Odbrane usprotivile.

Škola “Grbavci” u Orahovcu. Foto: MKSJ.

Tužilac Predrag Tomić je kazao da ostaje u cijelosti kod prijedloga da se Ristiću, Ivanoviću i Birčakovićima produže postojeće mjere zabrane i istakao da smatra da one moraju postojati kako bi se obezbijedilo njihovo prisustvo na suđenju. Od Suda je zatražio da se mjere izreknu i optuženom Mihajloviću iz istog razloga.

Za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici optuženi su Ristić, Mihajlović, Ivanović, te Stanoje i Milorad Birčaković. S njima je optužen i Sreten Milošević za kojeg je prošle sedmice zatraženo produženje pritvora.

Tužilaštvo je ranije navelo da su, u svojstvu nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske, sudjelovali u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole “Grbavci” u Orahovcu, te operaciji transporta zarobljenika na mjesto strijeljanja na lokalitetima u blizini škole, gdje je ubijeno više od 800 žrtava, a tijela pomoću mehanizacije ukopavana u dvije masovne grobnice. Ovu optužnicu je prvobitno Sud BiH vratio na uređenje.

Odbrana Ristića je zatražila da se ukinu sve mjere zabrane no, ukoliko Sud odluči da su one ipak potrebne, predložila da to bude zabrana putovanja i eventualno javljanje nadležnom organu.

“Smatram da ne postoji ni indicija ni dokaz da postoji opasnost od bjekstva mog branjenika“, rekao je Ristićev advokat Miloš Perić i pojasnio da je optuženi davno počeo davati izjave različitim organima u vezi s ovim dešavanjima, te svojim ponašanjem pokazao da nema namjeru bježati i napuštati zemlju.

Dodao je i da misli da se radi o kumulacije dvije mjere – zabrane napuštanja boravišta i putovanja.

Za mjere zabrane kontaktiranja sa svjedocima je kazao da je nepotrebna jer se radi o velikom broju zaštićenih svjedoka, čiji identitet mu nije poznat, dok su javni svjedoci već dali svoje izjave, kao i da je mjera zabrane sastajanja s optuženima deplasirana.

Također je ukazao da, iako je potvrđena optužnica, smatra da nema dokaza koji ukazuju na bitne elemente krivičnog djela, odnosno da je Ristić počinio ono što mu se stavlja na teret, znajući za namjere da se istrijebi bošnjačko stanovništvo, te je prigovorio na zakon po kom se sudi a koji nije postojao u vrijeme počinjenja krivičnog djela.

Advokat Petko Pavlović je za svog branjenika Ivanovića kazao da ne postoji dokaz “iz kojeg proizilazi da je dijelio genocidnu namjeru s visokopozicioniranim osobama koje se navode u optužnici“.

Ivanović je, kako je naveo, još 2006. saslušan od strane Haškog tužilaštva i “obaviješten je još tada da je osumnjičen“.

Pavlović je zatražio da se odbije prijedlog Tužilaštva ili eventualno izreknu blaže mjere zabrane jer ga postojeće ograničavaju, između ostalog, da se bavi svojim poslom ali i poljoprivrednim radovima.

I advokat Stanoje Birčakovića, Miodrag Stojanović, osvrnuo se na mjeru kućnog pritvora kazavši da “mjera nije kazna, nego preventiva“.

“On je dva mjeseca u kućnom privoru jer je Sud procijenio da postoji opasnost da bi mogao da pobjegne. S druge strane, on ničim pod Bogom nije pokazao namjeru da bježi“, kazao je Stojanović i dodao da je optuženi znao za svoj status, te da nema državljastvo, porodicu ni imovinu u Srbiji.

Ukazao je i na zdravstvene probleme optuženog i nemogućnost da zaradi dnevnicu zbog izrečenih mjera.

Stojanović se usprotivio mjeri zabrane međusobnog kontaktiranja.

I Odbrana Milorada Birčakovića se usprotivila produženju mjera zabrane te predložila da se eventulano izrekne mjera zabrane napuštanja BiH.

Odbrana drugooptuženog Mihajlovića se usprotivila određivanju mjera zabrane uz objašnjenje da je prijedlog Tužilaštva neosnovan u cijelosti, kao i tvrdnje opasnosti od bjekstva.

Advokat Dragiša Mihajlović je pojasnio da se istraga za ove događaje vodi više od 20 godina te da je optuženi znao da se pozivaju lica u vezi s tim, ne sluteći da će on time biti obuhvaćen.

Dodao je da je optuženi u više navrata dao izjavu Tužilaštvu i da je mogao legalno preći granicu sa Srbijom, što nije niti jednom učinio u tom periodu.

“On je penzioner. On nema kud ići u Srbiju. Od čega će živjeti“, rekao je advokat Mihajlović.

Odluku po prijedlozima Sud će donijeti u zakonskom roku.

Lamija Grebo