Dragomir Vasić. Foto: BIRN BiH
Punomoćnica Vasića Ozrenka Jakšić kazala je da se tužbenim zahtjevom traži naknada štete zbog izrečenih mjera zabrane u periodu od 2015. do 2022. godine, dok je pomoćnik pravobranioca BiH Sead Zukanović naveo da ne postoji aktivna legitimacija za tužbu.
Jakšić smatra da je taj prigovor neosnovan, navodeći da osnov za tužbu proizilazi iz zakonske odredbe koja predviđa pravo na naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode.
“Ovaj osnov daje aktivnu legitimaciju tužiocu da traži naknadnu zbog izrečenih mjera zabrane u vezi sa postupkom koji je okončan pravosnažno oslobađajućom presudom”, rekla je Jakšić.
Zukanović je naveo da Vasić nikada nije bio u pritvoru, već da su mu bile određene mjere zabrane putovanja i povremenog javljanja u policiju. Smatra da to ne potpada pod zakonsku odredbu na koju se poziva podnosilac tužbe.
Punomoćnica je među dokazima predložila presude Suda BiH kojima je Vasić oslobođen optužbi, rješenja o određivanju mjera zabrane, kao i pisma Centralne izborne komisije.
Predložila je da na glavnoj raspravi bude saslušan Vasić, kao i vještak neuropsihijatrijske struke.
“Zadatak vještaka je da se na osnovu dokaza iz spisa i intervjua sa tužiocem izjasni o duševnim bolovima zbog ograničenja slobode, mjerama zabrane, a sve imajući u vidu težinu djela za koja se teretio i zaprijećenu kaznu”, navela je Jakšić.
Pomoćnik pravobranioca nije se protivio prijedlogu materijalnih dokaza, kao ni saslušanju Vasića, ali se protivio angažovanju vještaka.
“U spisu ne postoji dokaz, odnosno medicinska dokumentacija da se tužilac osjećao loše zbog mjera zabrane”, kazao je Zukanović.
Sudija Nada Papo prihvatila je predložene dokaze i glavnu raspravu zakazala za 20. decembar.
Vasić je bio optužen za genocid u Srebrenici u svojstvu načelnika zvorničkog Centra javne bezbjednosti, a pravosnažno je oslobođen prošle godine sa još četvoricom optuženih.
