Petak, 4 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Ćamil Ramić s braniteljicom Vasvijom Vidović. Foto: BIRN BiH

Mehmed Tvrtković je u istrazi je kazao da je postavljen za komandanta Teritorijalne odbrane (TO) Višegrad koja je formirana u Međeđi 29. maja 1992. On je naveo imena ljudi koji su bili na pozicijama, rekavši da je Ćamil Ramić bio pomoćnik komandanta za bezbjednost, a Ahmet Sejdić bio komandant Odreda “Čole”.

“Ja sam 4.8. razvlašćen dužnosti komandanta Štaba od Ahmeta Sejdića, tada je već bila formirana Višegradska brigada. Štab ostaje pasivan. Mi smo davali saglasnosti koje nisu bile obavezujuće”, kazao je Tvrtković.

On je u istrazi izjavio da je saznao kako su u akciji na Meremišlju u oktobru 1992. bila zarobljena četiri vojnika, koja su držana u kući Nedžiba Hurema u Kaošticama. Poznato mu je da je jedan od četvorice zarobljenika preminuo.

“Obezbjeđivala ih je Vojna policija, čiji je komandir bio Emil Kos, a Vojna policija je bila podređena pomoćniku komandanta za bezbjednost Ćamilu Ramiću”, naveo je Tvrtković.

On je rekao da je Ramić bio ranjen u avgustu i da je duži period bio odsutan, a  po povratku se podredio Sejdiću.

Tokom istrage Tvrtkoviću su prezentovane kopije izvještaja o ispitivanju zarobljenika koje je potpisao Ramić. Svjedok je potvrdio da je u svojstvu predsjednika opštine Višegrad potpisao da kopije odgovaraju originalu.

Ramićeva braniteljica Nina Karačić Brković kazala je da u izvještaju od 2010. nema potpisa ni optuženog ni svjedoka, kao ni pečata.

“Ovaj svjedok nema naobrazbu vezano za nadležnosti”, kazala je braniteljica.

Navela je i da se Tvrtković nije izjasnio do kada je Ramić bio odsutan nakon ranjavanja.

Ramić je optužen s Himzom Selimovićem i Ramizom Mićivodom za zločine počinjene od 1992. do 1994. nad zarobljenicima na području Goražda i Višegrada. S njima se sudi i Mehmedu Dobrači, kome su na teret stavljeni zločini nad zarobljenicima i civilima počinjeni 1995. na području Rogatice i Goražda.

Tužiteljica Vedrana Mijović pročitala je iskaz Senada Omeragića, koji je takođe preminuo, a ispričao je kako je učestvovao u akciji u Strgačini u opštini Rudo, u kojoj su početkom 1993. zarobljena dva vojnika. On je rekao da je jedan zarobljenik bio ranjen i da je komandant Sejdić rekao da ga odvezu u bolnicu, a da je drugi zatvoren u Kaoštice.

Svjedok je govorio i o drugoj dvojici zarobljenika koji su odvezeni u Goražde.

Ahmet Sejdić ranije je oslobođen optužbi za zločine počinjene na području Rudog i Goražda.

Suđenje se nastavlja 25. septembra.

Najčitanije
Saznajte više
Obradović i ostali: Tužilaštvo traži stroge kazne za zločine u Novoseocima
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je stroge kazne za devetoricu optuženih zbog ubistava i protjerivanja bošnjačkih civila iz Novoseoca kod Sokoca u septembru 1992.
Milan Mijić: Tužilaštvo traži kaznu za zločine u Jusićima
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da Milan Mijić bude osuđen za zločin protiv čovječnosti na području Zvornika, ocjenjujući da je dokazalo da je u maju 1992. učestvovao u napadu na selo Jusići koji je za posljedicu imao ubistva i prisilni progon bošnjačkog stanovništva.
Osman Mehmedagić: Krajem septembra završne riječi
Uposlenik Suda BiH negirao krivnju za pronevjeru u službi
Danko Kajkut: Negira da je izjavio da je optuženi tukao privedene