Srijeda, 17 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.


Zemljoradnička zadruga u Kravici. Foto: BIRN BiH

Svaku fotografiju u ovoj priči prati odgovarajući tekst koji se odnosi na svjedočanstva onih koji su preživjeli strijeljanja na ovoj lokaciji, ali i onih koji su učestvovali u egzekucijama Srebreničana, kao i onih koji su nakon zločina uklanjali tijela ubijenih.

“Kad je zadnji čovjek ušao u magacin, počeo je rafal. Nit’ si znao ko puca, ni šta puca. Pucale su bombe i rafali. Legao sam na beton i čekao sudbinu. Vikali su ljudi da ih spasi neko, ali nije tu bilo humanosti ni pomoći. Ja nisam ni glasa dao.”

Ovo su riječi koje je zaštićeni svjedok D-1 iznio u svom iskazu u Sudu Bosne i Hercegovine, u predmetu gdje je više osoba bilo optuženo za genocid u Srebrenici, konkretno za ubistva u Kravici.

Pored svjedočenja preživjelih i počinilaca zločina, fotopriču prate i statistički podaci o osobama osuđenim za genocid i druge zločine koji su konstatovani na lokaciji Kravice, kao i činjenice koje su utvrdili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Sud BiH.

Kravica je bila mjesto prve masovne egzekucije 13. jula 1995., gdje je, prema presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno više od 1.000 osoba, nakon čega su uslijedile egzekucije u Orahovcu, Kozluku, Branjevu i na brani u Petkovcima, u kojima je ubijeno preko 7.000 Bošnjaka.

Multimedijalna priča je dostupna na kravica.detektor.baa.

Najčitanije
Saznajte više
Nova prijava protiv državnih tužilaca u istom tužilaštvu otvara pitanje objektivnosti
Iako je po zakonu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine jedino nadležno za postupanje po krivičnim prijavama protiv državnih uposlenika, uključujući i glavnog državnog tužioca, ostaje otvoreno pitanje koliko ovakve prijave imaju smisla kada o njima odlučuju tužioci iz iste institucije. Pravnici upozoravaju da takav sistem otvara pitanje objektivne pristrasnosti i zahtjeva zakonsko rješenje koje bi otklonilo sumnje u objektivnost postupka.
Apel za pronalazak nestalih osoba sa područja Vogošće traje već 34 godine
Bacanjem cvijeća u rijeku Bosnu i prigodnim programom, porodice nestalih osoba općine Vogošća prisjetile su se svojih najmilijih, te apelovale na sve one koji imaju informacije da progovore gdje su tijela skoro 60 nestalih osoba s ovog područja.
Juro Čalušić oslobođen za zločine u Odžaku