Analiza

BIRN Fact-check: Koliko su Dodikove izjave utemeljene na činjenicama i Dejtonskom sporazumu?

Milorad Dodik. Foto: EPA-EFE/STEPHANIE LECOCQ

BIRN Fact-check: Koliko su Dodikove izjave utemeljene na činjenicama i Dejtonskom sporazumu?

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je, nakon sastanka s predstavnicima nekoliko ambasada u Bosni i Hercegovini, niz odluka koje planira donijeti u Republici Srpskoj, poput odbacivanja odluka visokog predstavnika o institucijama kao što je Državno tužilaštvo i pokretanja slovenskog scenarija zauzimanja kasarni. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) provjeravala je koliko se Dodikove izjave podudaraju sa činjenicama i zakonima.

This post is also available in: English (English)

Govoreći o reakciji na takve sankcije, Dodik je naveo nekoliko odluka koje u Republici Srpskoj planira pokrenuti u narednih nekoliko dana.

Dok je pozivao na poštovanje i vraćanje “izvornom Daytonu” odnosno Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, Dodik je najavio donošenje odluke kojom će sve odluke visokog predstavnika u BiH biti proglašene nevažećim u Republici Srpskoj iako je saradnja s visokim predstavnikom kao obaveza predviđena sporazumom iz američkog grada Daytona.

Kriveći međunarodnu zajednicu za tenzije u BiH i optužujući ih da “žele muslimansku državu”, te prijeteći EU da će “zacementirati nezavisnost RS-a ukoliko isključe RS iz programa koje provode”, Dodik je najavio preuzimanje kasarni u Republici Srpskoj, kojima sada upravljaju Oružane snage BiH, uz korištenje slovenskog načina, dok je u isto vrijeme naveo da će svi postupci biti mirni i bez sukoba uprkos tome što je tokom sukoba u Sloveniji stradalo više od 60 osoba.

On je također potvrdio da je među vojnicima u Oružanim snagama provedena anketa, da će imati podršku Kine i da je tražio podršku Rusije u slučaju da Evropska unija uskrati novčanu pomoć.

BIRN BiH je provjerio koliko su Dodikovi navodi zasnovani na činjenicama.

Mogu li entiteti odbaciti odluke visokog predstavnika?

Milorad Dodik. Foto: N1

Dodik je na konferenciji za medije u četvrtak poslijepodne rekao da nije protiv teritorijalnog integriteta BiH i da je za “ustavnu poziciju BiH” za koju je rekao da je “nedvosmisleno jasna”.

Dodik je naveo kako će Narodna skupština Republike Srpske u narednih nekoliko dana odlučivati o povlačenju saglasnosti za reforme vojske, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), fiskalnog sistema i drugih institucija.

“Donijet ćemo zakone o ništavosti i neprimjenjivanju zakona BiH koje je nametnuo visoki predstvanik ikada. Na prostoru Republike Srpske to je oko 140 zakona, a među njima su zakon o Sudu, Tužilaštvu, SIPA-i, Obavještajnoj službi i drugi, o javnim nabavkama, jer je i to oteto Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, strane potpisnice će se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma nalaže se potpuna saradnja s visokim predstavnikom i njegovim osobljem, kao i sa međunarodnim organizacijama i agencijama. Dodatno se navodi kako visoki predstavnik ima ovlaštenje za konačno tumačenje Sporazuma.

Prema Ustavu BiH, koji je kao Aneks 4 dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, entiteti će se u potpunosti pridržavati državnog Ustava.

“Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se u Ustavu BiH.

Kada je Narodna skupština Republike Srpske 1999. godine donijela odluke o primjenjivosti prethodno usvojenih zakona u Parlamentu BiH, tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ih je poništio uz navode da Vlada Republike Srpske ni Vlada Federacije BiH nisu nadležne za donošenje bilo koje odluke kojom mogu odbiti ili promijeniti odluke Vijeća ministara BiH.

Zakoni o Tužilaštvu i Sudu BiH, OSA-i i SIPA-i te javnim nabavkama usvajani su u Parlamentu BiH.

Da li je preuzimanje kasarni u Sloveniji prošlo mirno i bez sukoba?

Narodna skupština Republike Srpske. Foto: N1

Dodik je najavio kako će uskoro na teritoriji Republike Srpske biti zabranjen rad Suda i Tužilaštva BiH, nakon što prethodno ovaj entitet povuče saglasnost za njihov rad.

Na pitanja novinara kako planira izbaciti vojsku, sudije i tužioce, on se pozvao na iskustvo Slovenije iz 1991. godine.

“Upućujem te kako su to Slovenci uradili, fino blokirali kasarne i rekli da ovi momci koji eto ne valjaju njima, a tu je bilo i Bošnjaka, koliko ja znam, morali su da odu”, rekao je Dodik novinarima.

“Nikoga mi nećemo dirati, nikome neće faliti dlaka s glave, a na kraju krajeva, vjerujem da će vojnici Bošnjaci i Hrvati to razumjeti”, dodao je Dodik.

Slovenija je bila prva republika koja je zatražila izlaz iz Jugoslavije. Sukob u Sloveniji nije bio miran i trajao je deset dana nakon što je velika većina biračkog tijela glasala za nezavisnu državu na referendumu u decembru 1990. godine.

“JNA je izvršila agresiju odmah nakon proslave nezavisnosti. (…) Odluka je donesena na sastanku savezne vlade. To je bilo nezakonito i neustavno jer je samo Predsjedništvo Jugoslavije moglo donositi takve odluke”, rekao je Milan Kučan, prvi predsjednik Republike Slovenije, na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu.

Prema podacima sa zvanične stranice Vlade Slovenije, napad na ovu zemlju krenuo je 27. juna 1991. godine, kada je protivavionski oklopni tenk JNA prešao granicu na jugoistoku u blizini Metlika. Istog dana, kolona oklopnih vozila sa trocijevnim protivavionskim topovima kalibra 20 milimetara i nekoliko kamiona krenula je prema Ljubljani. Napetost između snaga TO Slovenije i vojnika JNA se povećala i ispaljeni su prvi hici. Tokom rata su bila 72 manja i veća oružana sukoba.

Prema službenim podacima, JNA je u Sloveniji imala 44 žrtve i 146 ranjenih, a slovenska vojska 19 žrtava i 182 ranjena. Ubijeno je 12 stranih državljana. Nema dostupnih podataka o broju poginulih slovenskih vojnika pri pokušaju bijega iz JNA. Zarobljena su 4.693 pripadnika JNA i 252 federalna policajca.

Zašto mladi odlaze iz Republike Srpske?

Ilustracija. Foto: BIRN BiH

Dodik je Evropsku uniju optužio da izvlači radno sposobno stanovništvo u zemlje EU, za šta je, kako je rekao, Republika Srpska, kao zajednica, izdvojila ogroman novac školujući mlade ljude.

“Mi smo ovdje kao zajednica izdvojili ogroman novac školujući te mlade i sposobne ljude, koji su ovdje odrasli, postali pismeni, postali stručni. Zato je trebalo da budu profesori, zato je trebalo da budu škole, zato je trebalo da bude svjetlo, električna energija, trebali su kompjuteri. Trebalo je pružati besplatnu zdravstvenu njegu svoj djeci i to je sve činila RS. I kada izračunamo ono što je EU nama dostavila i ono što nam je kroz taj posredan, podmukao način izvukla, onda je to daleko više nego što smo od njih dobili”, rekao je Dodik.

Prema Strategiji socijalne uključenosti Republike Srpske, demografska situacija u RS-u je loša, s tendencijom pogoršanja.

Kako se navodi, razlozi odlaska nisu više samo siromaštvo i nezaposlenost, te se sada iseljavaju obrazovani i visokokvalifikovani pojedinci, često dobro situirani, koji sa sobom vode čitave porodice, bez namjere da se vrate, tražeći bolje uslove za rast djece, njihovo obrazovanje, kvalitet života i opštu sigurnost.

Procjena posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini koju je objavio UNICEF navodi da su ekonomski razlozi za sve demografske kategorije među ispitanicima glavni razlog zbog kojeg razmišljaju o odlasku iz Bosne i Hercegovine, nakon čega slijedi nestabilna politička situacija i budućnost njihove djece.

Studija “Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti?”, nastala saradnjom Centra za izborne studije (CIS) i Fondacije “Heinrich Böll” 2017. godine, navodi da je zabrinjavajuća spremnost mladih ljudi na odlazak i njihova razočaranost situacijom u BiH.

Podaci iz ove studije upućuju da je problem nezaposlenosti glavni razlog zbog kojeg mladi odlaze iz BiH, ali da i kompletno socio-ekonomsko okruženje, zdravstvo, nestabilnost države i drugi problemi o kojima i mediji svakodnevno izvještavaju, predstavljaju jedan od razloga zbog kojih mladi odlaze. Mnogi od njih su shvatili da obrazovanje u BiH ne garantuje sigurno zaposlenje niti ekonomsku stabilnost, pa iz tog razloga svoje školovanje planiraju nastaviti u drugim, razvijenijim državama.

Želi li većina Srba u Oružanim snagama iz državne preći u entitetsku vojsku?

Oružane snage BiH. Foto: N1

Dodik je tokom konferencije za novinare naveo da je među pripadnicima Oružanih snaga BiH provedena anketa prema kojoj je oko 80 posto njih iz reda srpskog naroda spremno da napusti državnu vojsku i da “nakon donošenja zakona o vojsci napusti službu i uključi se u nove strukture u Republici Srpskoj”.

“Ovih 20 posto, neke nismo stigli anketirati, neki možda neće”, rekao je Dodik.

Dodik nije dao više detalja ko i kada je provodio anketu.

Reagujući na ove navode, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senad Mašović je za Klix.ba kazao da nikakva anketa zvanično nije sprovođena “niti postoji mogućnost provođenja takve ankete u skladu sa zakonom”.

“Provođenja takve ankete predstavljalo bi kršenje zakona i procedura”, rekao je on.

Može li Republika Srpska bez novčane podrške EU?

U narednom periodu, ukoliko Evropska komisija ne odobri kredite i dijelove donacija, Republika Srpska će ugovore napraviti s Kinom, kazao je Dodik.

“U tom pogledu Republika Srpska neće ostati bez investicija”, naveo je Dodik.

Na pitanje novinara da li je od Rusije tražio neku vrstu pomoći, Dodik je rekao da nije tražio vojnu pomoć.

“Tražio sam ekonomsku, ovakvu-onakvu. Vazdušnu. Sve što dođe iz Rusije, doći će avionom. Treba nam sanitetski materijal, treba ovo, treba ono”, kazao je Dodik prije nego je prasnuo u smijeh.

Prema Informaciji Ministarstva finansija BiH o stanju javne zaduženosti BiH na kraju 2020. godine, Republika Srpska u ukupnom vanjskom dugu BiH od 8,6 milijardi KM učestvuje sa 3,5 milijardi.

Evropska investiciona banka (EIB) najveći je kreditor Republike Srpske sa više od milijardu maraka pozajmnice. To čini skoro trećinu svih kredita Republici Srpskoj. Osnivač ove banke je Evropska unija.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) ukupno učestvuju sa još oko milijardu maraka.

Među kreditorima Republike Srpske nalazi se nekoliko zemalja EU, poput Belgije, Španije, Portugala i Poljske, te banaka iz Njemačke i Austrije, kao i Evropska komisija, Evropska banka za obnovu i razvoj.

Od ukupnog duga, više od polovine dolazi iz zemalja EU.

Do kraja 2020. godine Kina i Rusija nisu bile među kreditorima Republike Srpske, prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija BiH.

Prema podacima Centralne banke, najznačajniji ulagači u BiH od maja 1994. do decembra 2019. godine bile su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Nizozemska, Rusija, Njemačka, Italija, Velika Britanija i Švicarska.

Shodno izvještaju o izravnim stranim ulaganjima, iako je prethodnih godina zabilježeno povećanje investicija iz Ruske Federacije i sa Bliskog istoka, najznačajniji investitori u BiH i dalje ostaju zemlje Evropske unije.

Kina tek u posljednjih nekoliko godina značajnije ulaže u Republiku Srpsku, odnosno daje pozajmnice za projekte, najviše infrastrukture poput autoputeva ili elektrana za proizvodnju električne energije.

Od Kineske razvojne banke uzet je kredit za izgradnju Termoelektrane Stanari, dok su kineske kompanije dobile i koncesije za hidroelektrane Ulog i Dabar.

    Nermina Kuloglija


    This post is also available in: English (English)