Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Srećko Aćimović. Foto: BIRN BiH

Sud Bosne i Hercegovine je 16. augusta 2021. godine donio drugostepenu presudu kojom je kao neosnovana odbijena žalba Tužilaštva BiH, dok je žalba branioca optuženog Srećka Aćimovića uvažena u pogledu odluke o kazni.

“Prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine je u tom dijelu preinačena, tako što je optuženi Srećko Aćimović za krivično djelo ‘genocid’, za koje je tom presudom oglašen krivim, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina, dok je u ostalom dijelu žalba branioca odbijena i prvostepena presuda potvrđena”, navodi se u saopćenju Suda BiH.

Sredinom oktobra 2020., Sud BiH je prvostepenom presudom osudio Aćimovića na devet godina zatvora zbog genocida počinjenog nad Bošnjacima iz Srebrenice.

Aćimović je proglašen krivim zbog toga što je pomagao u zatvaranju bošnjačkih muškaraca, dovezenih s područja Srebrenice, u školu u selu Roćević, nedaleko od Zvornika, te u njihovim ubistvima na obali Drine kod Kozluka.

“Optuženi je bio svjestan da će biti ubijeni, ali je potom svjesno počinio radnje da se provede plan počinjenja genocida. Postupajući po naredbi koju je dobio iz komande Zvorničke brigade, optuženi je obezbijedio municiju i dao naredbu da se zarobljenici prevezu na obalu Drine u Kozluku, gdje su na lokaciji šljunkare ubijeni po kratkom postupku i potom pokopani. Tog je dana, 15. jula 1995. godine, ubijeno 818 muškaraca iz Srebrenice”, naveo je sudija Staniša Gluhajić čitajući prvostepenu presudu.

Žalbu na prvostepenu presudu Tužilaštvo BiH i Odbrana su iznijeli 7. juna ove godine.

 

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.